Nakon dvotjedne primjene tzv. programa plus, koji je pokrenulo Ministarstvo zdravlja kako bi se skratile liste čekanja u hrvatskim bolnicama radom liječnika srijedom poslijepodne i subotom prijepodne, manje je 12.385 pacijenata u 33 bolnice. Riječju, umjesto 560.000 na neki pregled zahvat ili dijagnostiku čeka 547.615 pacijenata. Sve u svemu, prosječno je tjedno bilo tristotinjak pregleda više po bolnici, a liste čekanja skraćene su oko tjedan dana. No, zanimljivo je da je u program plus uključeno tridesetak bolnica, ali situacija je u njima vrlo različita, pa prema podacima ispada da je gužva u samo njih desetak, dok u većini lista čekanja zapravo i nema, a program plus je nepotreban! Primjerice, u šibenskoj je bolnici u tri tjedna obavljeno samo 52 pregleda više, dok je KBC-u Rijeka bilo 1590 pacijenta više. Očekivano na vrhu top-liste su svi KBC-i i KB-i čiji je tjedni prosjek oko 300 pregleda, zahvata ili dijagnostike, dok je u općim bolnicama prosjek oko 80 pacijenata tjedno.
Izostali složeni zahvati
Osim same brojke, zanimljivo je o kojim se vrstama pregleda radi. Naime, Ministarstvo je željelo da se na popisu zahvata, pregleda i dijagnostike nađu oni na koje se najdulje čeka. No, analiza učinjenog, prema podacima koje su poslale bolnice, govori da su na vrhu top-liste uglavnom ultrazvučni i radiološki, kardiološki i oftalmološki pregledi, dok su operativni zahvati, na koje se pravilu čeka i više od godinu dana, poput totalne ugradnje endoproteze kuka ili koljena, uglavnom izostali s tih lista. Radi se o tome da bolnice, čak i kad pojačaju satnicu i natjeraju liječnike da rade dulje, nastoje “uštedjeti” na ugradbenim materijalima jer ih nemaju dovoljno.
Papirnate gužve
Ipak, program plus pokazao je da se na taj način teško može srediti sve veće bujanje lista čekanja. Sve dok postoji mogućnost naručivanja pacijenta za isti pregled u tri i više bolnica, papirnate gužve i dalje će bujati, slažu se i ravnatelji s kojima smo razgovarali. Uostalom, to potvrđuje činjenica da se u prosjeku tridesetak pacijenta ne odazove na pregled koji je naručen.
Ravnatelji naglašavaju da, osim toga, situacija po bolnicama nije ista. Zagušeni su najviše klinički bolnički centri i poneka klinička bolnica, dok u malim bolnicama za većinu zahvata, pregleda ili dijagnostike čekanja - nema! Očito je da ista pravila ne mogu vrijediti za sve bolnice kad se radi o smanjenju lista čekanja, a razlog je vrlo jednostavan - u nekim ih bolnicama nema.
Još 14 lijekova koji se ne moraju plaćati
Od jučer je 14 lijekova prešlo s dopunske na osnovnu listu lijekova HZZO-a, što znači da ih građani ubuduće neće trebati doplaćivati, odlučilo je Upravno vijeće HZZO-a. Radi se o Apazolu, Cadilu, Oronazolu, Trimepectu, Deslordisu, Bonvivi, Moxavivi, Moksonidinu i Pinoxu, odnosno o lijekovima za liječenje probavnog sustava, visokog krvnog tlaka i za liječenje bolesti kostiju i respiratornog sustava. U HZZO-u ističu da su snižene cijene za 939 pakiranja lijekova tijekom nedavnog javnog natječaja. Tako je pala cijena za 754 lijeka s osnovne liste i 185 s dopunske liste. Istina, na dopunsku je listu, što znači da će se moći dobiti samo uz nadoplatu, prešlo 111 pakiranja lijekova. No, u HZZO-u naglašavaju da na osnovnoj listi postoje generičke paralele s istim učinkom pa zapravo te lijekove i dalje mogu dobivati besplatno ako ne žele nadoplatiti lijek. Odlučeno je i da se građanima na poplavljenim područjima neće naplaćivati premije dopunskog osiguranja do 30. lipnja. ( G. J.)