Sve 33 opće i kliničke bolnice te klinički bolnički centri u Hrvatskoj od danas će srijedom poslijepodne i subotom dodatno raditi kako bi se smanjile liste čekanja na pojedine preglede i zahvate.
U akciju je uključeno 29 bolnica koje su u sanacijskim programima, ali i KB Sveti Duh, OB Ogulin, Gospić i Lovran. Očekuje se da će se sve bolnice u program plus uključiti do početka ožujka.
Program je zamišljen tako da svaka bolnica sačini svoju listu desetak zahvata, pregleda ili dijagnostike na koje se najdulje čeka. Primjerice, ako je lista preduga za ultrazvuk srca ili kolonoskopiju, odnosno operaciju sive mrene u jednodnevnoj bolnici, onda će te ambulante raditi spomenuta dva dana u tjednu izvan uobičajenog radnog vremena.
U Ministarstvu su uvjereni da bi se tako tjedno mogle skratiti liste za najopterećenije preglede za oko 6000 tjedno ili za oko tristotinjak tisuća godišnje, premda bi objektivno bili dobro kad bi se lista čekanja HZZO-a skratila za stotinjak tisuća. Također je zamišljeno da ako na nekom odjelu nema dovoljno uređaja za taj prekovremeni rad “posuđuje” se sa susjednog odjela, ako je to moguće.
Prekovremeni rad
Zasad nema jedinstvenog odgovora iz Ministarstva zdravlja kako će se plaćati taj u najvećoj mjeri prekovremeni rad. Naime, tvrdi se da će se najveći dio tog posla moći obaviti “preraspodjelom radnog vremena zaposlenika tamo gdje ima dovoljno djelatnika”. No, kako u većini poglavito velikih bolnica baš na odjelima na kojima “škripi” s listama čekanja nema viška zaposlenih zdravstvenih djelatnika, taj dodatni rad ipak će trebati platiti kao prekovremeni rad.
Bolnice su tek počele raditi liste onoga što će se dodatno obavljati srijedom poslijepodne i subotom ujutro. Tako od sanacijskog ravnatelja KBC-a Sestre milosrdnice, dr. Velimira Danka Vrdoljaka saznajemo da u toj bolnici magnetska rezonanca već radi i u poslijepodnevnim satima, a u ove ekstra dane uključit će se za početak ultrazvuk srca, kolonoskopija te operacija sive mrene. I u KB-u Sveti Duh prihvaćaju program plus, kaže ravnatelj dr. Mladen Bušić. - Napravili smo listu za pojačani rad. Tako ćemo organizirati preglede za ultrazvuk štitnjače, srca i dojki te color doppler vena i arterija. Na okulistici će biti otvorena optička koherentna tomografija, a na otorini logopedska ambulanta i audiološka dijagnostika, dok će neurolozi raditi doppler karotida i vertebralnih arterija - kaže Bušić.
Ekstra 13 timova
Za one koji su najdulje na listama čekanja u riječkom KBC-u također se organizira dodatni rad, kaže pomoćnica ravnatelja prof. dr. Larisa Prpić Massari. Dodaje da će u akciji sudjelovati 13 timova liječnika.
Na klinici za internu medicinu radit će se kolonoskopija, ultrazvuk srca i koronarografija, a na klinici za pedijatriju ultrazvuk srca djece. Očna klinika dodatno će raditi operacije sive mrene i pregled te mjerenje očnog tlaka u ambulanti za glaukom. Radiolozi će raditi ultrazvuk dojke i MR mozga, a neurologija color doppler vratnih žila i elektromioneurografiju.
Program plus
- 10 vrsta pregleda, dijagnostike i zahvata s najduljom listom odredit će svaka bolnica za dodatni termin usluga
- ambulante će raditi srijedom poslije-podne do 20 sati i subotom do 16 sati
- očekuje se 6000 više pregleda, zahvata ili dijagnostike tjedno
- sve bolnice trebale bi se uključiti do početka ožujka
HZZO-u trošak od 100 milijuna kuna?
Nema dvojbe da će “višak” odrađenih pregleda HZZO dobiti u većem broju faktura. No, zasad nije eksplicitno određen sustav po kojem će se program plus zaista plaćati. Vrlo brzo, odnosno već u ožujku mnoge će dileme oko financijskog dijela biti jasnije. Naime, teško je vjerovati da bi se čak 1200 sati tjedno po bolnici (deset usluga), odnosno godišnju polamilijunsku satnicu moglo platiti iz limitiranih bolničkih sredstava. Računajući prosječni bruto sat liječnika oko 110 kuna i 55 kuna medicinske sestre, za akciju program plus trebalo bi platiti oko stotinjak milijuna kuna samo za prekovremeni rad. Dakako, nužno je dodati i materijalne troškove koji nastaju sa svakom dijagnostikom ili zahvatom. U Ministarstvu tvrde da sredstava ima, a u HZZO-u upozoravaju da bolnice ionako ne izvrše sve što bi trebale po bolničkim limitima. Kako su, premda podignute odnedavno, cijene bolničkih usluga i dalje vrlo niske, očito se teško pronalazi zajednički jezik čak i kad su obje strane suglasne da su liste čekanja preduge i da “nešto” treba učiniti.