STANOVNIŠTVO

Broj stogodišnjaka u Hrvatskoj u posljednje se četiri godine prepolovio

Razlog je to što u dob od 100+ dolaze osobe rođene tijekom i neposredno nakon Prvoga svjetskog rata, kad se rađalo malo djece
Gabrijel Šurina je stogodišnjak koji živi u Domu za starije i nemoćne Ksaver
 Sandra Šimunović / CROPIX

Iako se udio starijeg stanovništva u Hrvatskoj iz godine u godinu dramatično povećava, broj osoba koje su doživjele 100 ili više godina od 2015. do danas u oštrom je i konstantnom padu: s ukupno 314 stogodišnjaka koliko ih je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj živjelo 2015., taj je broj pao na 131 početkom ove godine.

Demograf dr. Ivan Čipin s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, voditelj Centra za longitudinalne populacijske studije koji je napravio analizu podataka, objašnjava kako je glavni razlog pada broja stogodišnjaka Prvi svjetski rat jer se tijekom tog rata i neposredno nakon njega bilježi manji broj rođenih. Dodaje da u obzir treba uzeti i španjolsku gripu zbog koje je umro velik broj ljudi. Do pada broja stogodišnjaka u Hrvatskoj će, tvrdi, u jednom trenutku vjerojatno doći i zbog Drugoga svjetskog rata, no idućih godina ipak očekuje rast.

Manjak

- Između Prvoga i Drugoga svjetskog rata povećan je broj živorođenih pa vjerujem da će u Hrvatskoj 2020. opet doći do rasta broja stogodišnjaka - tvrdi Čipin.

Koliki će rast biti, kaže, ne ovisi samo o tome koliko je ljudi rođeno, nego i o socioekonomskoj situaciji, kvaliteti života ljudi, medicinskim postignućima i zdravstvenim uslugama. Ističe i kako je genetika glavni razlog zašto dosta ljudi doživi 100+ godina.

Prema popisu stanovništva iz 2011., dodaje Čipin, u Požeško-slavonskoj županiji nije bilo niti jednog stogodišnjaka, a sada ih, tvrdi, možda i ima.

Iz Državnog zavoda za statistiku, pak, objašnjavaju da podaci o stanovništvu starom 100 i više godina nisu raspoloživi za razinu gradova, općina i županija, nego samo za razinu regija pa tako više osoba starih 100 i više godina živi u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Prema popisu stanovništva iz 2001., navode, osoba starih 100 i više godina bilo je 84 (21 muškarac i 63 žene), a prema podacima popisa iz 2011., bilo ih je 198 (36 muškaraca i 162 žene). Prema procjeni stanovništva krajem 2018., osoba starih 100 i više godina bilo je 131 (22 muškarca i 109 žena).

Čipin ističe i da je među stogodišnjacima veći udio žena, na što ukazuju i podaci DZS-a.

- Prema najnovijoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, podaci za početak 2019. godine pokazuju da u Hrvatskoj živi 131 stogodišnjak, među kojima su 22 muškarca i 109 žena. Žene čine otprilike 80 posto svih stogodišnjaka u Hrvatskoj te općenito žive dulje od muškaraca zbog različitih razloga - napominje.

Objašnjava i da je Hrvatska među zemljama Europske unije koje imaju najmanji broj stogodišnjaka.

- Ako samo gledamo podatke za 2019., Hrvatska ima 3,2 stogodišnjaka na 100 tisuća stanovnika. U nekom talijanskom gradu veličine Genove zasigurno ima više stogodišnjaka nego u cijeloj Hrvatskoj, a samo u Japanu ih ima 70 tisuća - tvrdi.

Čipin ističe da je Hrvatska zemlja s velikim brojem starog stanovništva, a razlog tome je manjak mladih ljudi za koji su odgovorne dvije demografske stvari: iseljavanje i niski natalitet.

Skupine

- U sljedećim godinama povećavat će se broj starijih osoba. Idemo prema tome da za desetak godina bude milijun ljudi od 65 godina, a onih od 85 i više godina čak četvrt milijuna, odnosno više od 250 tisuća. Ta populacija definitivno raste, za razliku od ostalih dobnih skupina koje su uglavnom u padu - kaže Čipin.

Na pitanje smatra li da zbog svih navedenih podataka treba raditi na politikama koje su orijentirane prema osobama starije dobi, odgovara potvrdno.

- Mnoge zemlje takve politike već imaju, a potrebne su i kod nas. Ta populacija, možda još ne ona od 65 plus godina, nego ona od 50 plus godina, čini polovicu biračkog tijela pa se može očekivati i da će se oni okretati svojim potrebama te vjerojatno prisiliti vladajuće da se svojim politikama okrenu njima - kaže Čipin.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. studeni 2024 14:23