Više organizacija civilnog društva - Antifašistička liga, Centar za suočavanje s prošlošću Documenta, Centar za mirovne studije, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, I. gimnazija Zagreb, Žene u crnom, Srbija i pojedinci - od Vesne Teršelić, Rade Šerbedžije, Nenada Puhovskog, Dražena Lalića, Olge Kavran, Rade Borić, Lovorke Šošić, Borisa Pavelića, Jadranke Brnčić te niz drugih upućuju Vladi javni apel kojim se od Hrvatske i EU traži davanje azila ruskim dezerterima.
Apelom koji iz dana u dan ima sve više potpisnika zahtijeva se davanje zaštite osobama koje se suprotstavljaju ruskoj agresiji na Ukrajinu i ne žele sudjelovati u Putinovu ratu.
- Mi, nižepotpisani građani i organizacije, zahtijevamo od hrvatske Vlade da građanima Rusije koji odbijaju ratovati u Ukrajini omogući pristup sustavu azila i, sukladno zakonskim i međunarodnim obvezama, odobri međunarodnu zaštitu svim ruskim dezerterima - uvodno se ističe u apelu.
Dalje se kaže kako je ruski proturatni pokret vrijedan je divljenja.
- Prosvjedi traju već godinama, još od početka ruske agresije na Ukrajinu 2014. godine. Rusi prosvjeduju protiv rata, riskirajući slobodu, pa čak i vlastite živote. Nakon što je Vladimir Putin 21. rujna proglasio mobilizaciju tristo tisuća vojnih obveznika, diljem zemlje izbili su prosvjedi u kojima je uhićeno, procjenjuje se, više od 1500 ljudi. Prema izvještajima medija, mnogi od tih ljudi poslani su izravno na ukrajinska ratišta - podsjeća se u apelu.
Zemlje članice EU, pa tako i Hrvatska, smatraju potpisnici, imaju moralnu obvezu zaštititi sve protivnike Putinove politike u Rusiji.
- Posve su jasne i pravne obveze članica EU da pruže međunarodnu zaštitu svakome kome bi povratkom u zemlju prijetio progon, mučenje ili smrt, a to se odnosi i na sve one koji izbjegavaju prisilnu mobilizaciju u ovom okrutnom ratu. Stoga je ljudski i pravno potpuno jasno što Hrvatska i Europa trebaju napraviti: bjeguncima od Putinove mobilizacije ponuditi azil i zaštitu - stoji u apelu koji se dijeli društvenim mrežama.
Navodi se i kako Hrvatska ima i dodatne razloge da pomogne tim ljudima.
- Širokogrudno je otvorila vrata izbjeglicama iz Ukrajine, što pozdravljamo, uz uvjerenje da istu dobrodošlicu zaslužuju i ruski dezerteri. Hrvatska treba njegovati i povijesno sjećanje na dezertere iz JNA i srpskih vojski, njih više desetaka tisuća, koji su u ratovima devedesetih odbili ratovati u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu i izložili se represiji bježeći od mobilizacije. Prema podacima nevladine organizacije za ljudska prava Žene u crnom iz Srbije, samo 1991. iz Srbije je od rata pobjeglo sto tisuća mladića. Protiv deset tisuća njih vlasti su pokrenule kaznene postupke - ukazuje se Vladi u apelu.
Uz konstataciju kako je interesu svih da se rat u Ukrajini završi što prije, navodi se kako uz svu postojeću pomoć Ukrajini i Ukrajincima, ostvarenju tog cilja potpomogla bi i međunarodna zaštita Hrvatske i EU ruskim dezerterima.
- Stoga od hrvatske Vlade tražimo da im omogući pristup sustavu međunarodne zaštite, a na zastupnike u Europskom parlamentu, naročito na veterana obrane Vukovara Predraga Matića Freda, apeliramo da u EP podnesu rezoluciju o pomoći članica EU bjeguncima iz Putinove vojske - traži se u apelu.
Sugovornik blizak Vladi koji je dobro upućen u temu azila navodi da se politika azila usklađuje na razini EU te da se o ovome vode razgovori kao i po nekim drugim pitanjima.
- Nema jedinstvenog stava jer imamo one koji bi potpuno zatvorili granice, do onih koji bi otvorili granice za one koji misle pobjeći i izbjeći mobilizaciju. Procjenjujem da će se teško oko toga postići nekakav dogovor - kaže naš sugovornik uz napomenu kako Hrvatska ipak nije suočena s velikim priljevom građana Rusije koji bježe od rata, a pojedinci koji dolaze u Hrvatsku kako bi tu našli sigurnost ionako se mogu nastaniti kod nas.
Hrvatski europarlamentarac Predrag Fred Matić kaže da je apel jedna od ideja koja bi se mogla razmotriti.
- To bi bila još jedna vrsta pritiska na rusku vlast. Mislim da, osim Hrvatske, EU treba na takav način reagirati. Ako prihvaćamo ukrajinske izbjeglice, zašto ne i ruske dezertere, tim prije jer se tako slabi Putina - kaže Matić dodajući kako treba vidjeti koji su mogući modeli. Rekao je da će razgovarati s kolegama i vidjeti kakve su mogućnosti da se davanje azila ruskim dezerterima pokrene u Europskom parlamentu.
- Na prvu je ovo odlična ideja - zaključio je Fred Matić.