Uskrsne poruke iz Katoličke crkve koje upozoravaju na siromaštvo očekivane su i dobrodošle, ali ne i dovoljne. Stanje siromaštva takvo je da ni Crkva ne može pred njim zatvarati oči. Međutim, poruke koje smo čuli za Uskrs obvezuju našu Crkvu i morale bi ići i dalje od karitativne djelatnosti. Iz njih proizlaze i političke poruke i stati samo na karitativnoj djelatnosti značilo bi iznevjeriti one kojima su poruke upućene, smatra donedavni predsjednik Ivo Josipović s kojim smo komentirali istupe ovdašnjih biskupa za vrijeme Uskrsa.
Korist za banke
A one su, posebno u istupima kardinala Josipa Bozanića i dubrovačkog biskupa Mate Uzinića, mnogo više nego prije bile eksplicitno usmjerene protiv banaka i tzv. neoliberalizma. Iako se u nekim reakcijama pretjeralo kada se Bozanićeva kritika banaka uspoređivala sa sintagmom o grijehu struktura, ovo je ipak prvi kardinalov javni istup u kojem je napao financijski sektor.
“Sa žaljenjem spominjem kako su u posljednje vrijeme neke situacije s bankovnim kreditima u nas dovele tisuće hrvatskih građana u stanje siromaštva, a mnoge od njih i do egzistencijalnoga sloma. Teško se oteti dojmu da se ne radi o lihvi u pravom smislu te riječi jer se čini da su korist za jedne (za banke), a gubici za druge (za hrvatske građane)”, rekao je Bozanić.
Davor Stier, demokršćanski političar i zastupnik HDZ-a u Europskom parlamentu, također smatra kako Bozanićev istup nije revolucionaran. Upravo suprotno, inzistiranje na socijalnoj pravdi i borba protiv siromaštva spadaju među glavna načela društvene politike Katoličke crkve. Sve što sada govore hrvatski biskupi već su rekli papa Franjo, a prije toga Ivan Pavao II. i još neki pape.
“Crkva je protiv komunizma, ali isto tako i ekstremnog liberalizma i konzumerizma koji izaziva ogromne razlike među ljudima i teze naših biskupa su u skladu sa stavovima koje često artikulira Franjo”, rekao je Stier.
Sa sličnom tezom poput Bozanića istupio je i Mate Uzinić (inače jedan od najliberalnijih članova Hrvatske biskupske konferencije), koji se u intervjuu Večernjem listu, kao da je član grčke Syrize, žestoko obrušio na neoliberalnu ekonomiju.
Ali izgleda kako ovi nastupi Josipovića nisu pretjerano impresionirali:
Siromaštvo je opasno
“Za očekivati je da Crkva podupre one ideje, neću reći stranke, na političkoj sceni koje žele umanjiti siromaštvo i provesti reforme koje mijenjaju našu ekonomiju i društvene odnose. Međutim, takva se pozicija Crkve još ne prepoznaje. Smatram da je rastuće siromaštvo ozbiljna opasnost za Hrvatsku jer lomi pojedince, vrijednosti i društvene strukture. Osim bijede i isključenosti pojedinaca, lako može dovesti i do lomljenja društvenih struktura i vrijednosti na kojima one počivaju”, smatra Josipović. Usto, bivši šef države podsjeća kako je on još sredinom 2013. izašao sa 20 mjera za ublažavanje dužničke krize građana, a nije dobio podršku ni Crkve ni Države.
“Na žalost, tada nije bilo podrške iz Crkve za te ideje. Ali, još gore, nije bilo podrške ni iz Vlade. Tek sada, kada je plima siromaštva ozbiljno ugrozila pojedince, ali i opće društvene odnose, Vlada je krenula s nekim od mjera za ublažavanje siromaštva. Ali, bez ozbiljnih reformi same socijalne mjere neće biti održive i urušit će se zbog slabe ekonomske podloge.”
Bankarska pohlepa
Vrlo slično na crkvene poruke gleda Ivica Maštruko, bivši veleposlanik pri Svetoj Stolici. Pojašnjava kako istupi Uzinića i Bozanića nisu originalni. “Ovdašnja crkvena hijerarhija samo sa zakašnjenjem slijedi postojeće trendove, a danas je popularno napadati bankare zbog pohlepe. Ali i Bozanić i biskupi samo ponavljaju ono što je izrečeno”, pojasnio je Maštruko koji prognozira kako će uskoro crkveno vodstvo u Hrvatskoj ponovno započeti s napadima na vladajuću koaliciju. “Kako će se približavati parlamentarni izbori, Bozanić i njegovi istomišljenici pojačat će napade na ljevicu s argumentima koje plasiraju iz HDZ-a”, najavio je Ivica Maštruko.
Uostalom, sisački biskup Vlado Košić za Uskrs je još jednom napao Vladu argumentima koje koriste Josip Klemm i Đuro Glogoški. U izrazito ideologiziranoj propovijedi Košić je poručio ako želi “da nestane podjela i podmetanja, optuživanja i osporavanja iskrenosti onih koji su svoje živote dali za Domovinu ili su stopostotni ratni invalidi, da se ispune njihovi zahtjevi, da se ne zatire sloboda koja je krvlju plaćena. Kao što je Krist krvlju svojom sve nas oslobodio, i krv naših mučenika i branitelja zalog je slobode koju se ne smije ničim dovesti u pitanje”.