'Hrvatska mora vrlo brzo omogućiti lakše otpuštanje i zapošljavanje. Samo tako možete liberalizirati tržište rada i smanjiti nezaposlenost...'

Marko Mršnik direktor je u Odjelu državnih rizika u bonitetnoj kući Standard & Poor’s (S&P), koja nam je uoči vikenda srušila kreditni rejting, pospremivši nas u kategoriju “financijskog smeća”. Jedna od zemalja koju Mršnik u svom radu pokriva je i Hrvatska, koju dobro poznaje. Taj je 36-godišnjak, naime, rodom iz Ilirske Bistrice u susjednoj Sloveniji, a posjete rodnom gradu često koristi i za izlete u Hrvatsku, posebno u Opatiju i Rijeku. Prije dolaska u S&P 2007. godine, Mršnik je radio u Europskoj komisiji kao ekonomist za javne financije te u Europskoj investicijskoj banci, gdje je bio konzultant. Sada živi i radi u Madridu, odakle, osim Hrvatske, ocjenjuje bonitete i niza drugih europskih država, među kojima su i “gospodarski bolesnici” zone eura, Grčka i Španjolska.

Iako je obaranje rejtinga u režiji S&P-ja za mnoge u Hrvatskoj bio pravi šok, Mršnik ističe da njihova odluka proizlazi iz stalnog nadzora nad Hrvatskom i ekonomskom politikom koja se u njoj provodi. Ta bi ocjena trebala biti jasna poruka ne samo političkim elitama, nego i društvu u cjelini u kom bi se smjeru trebali kretati u sljedećem razdoblju.

Što je u pozadini odluke da nam spustite rejting?

- Kao što smo rekli u priopćenju, glavni razlog je nedostatak reformi, posebno onih koje bi oslobodile gospodarski potencijal koji Hrvatska ima i koje bi potaknule zaposlenost koja je u Hrvatskoj najniža među članicama EU. Nedostatak reformi blokira i gospodarski rast i ukupnu gospodarsku aktivnost u zemlji. Hrvatska i dalje ima preveliku javnu potrošnju koja se financira visokim porezima i guši privatni sektor. Vlada je puno napravila na prihodovnoj strani proračuna, ali premalo na rashodovnoj. Upravo se po tome vidi izostanak reformi u javnom sektoru, ali i drugih strukturnih reformi.

Spomenuli ste izostanak reformi na tržištu rada. Znači li to da izmjene Zakona o radu smatrate neophodnima?

- Ono na čemu posebno treba raditi su promjene koje će omogućiti višu stopu zaposlenosti, pa i lakše otpuštanje i zapošljavanje radnika, odnosno smanjiti preveliku zaštitu zaposlenih na neodređeno vrijeme i potaknuti fleksibilnost na tržištu rada. Pokazatelji međunarodnih organizacija pokazuju da u Hrvatskoj postoji prevelika zaštita onih koji imaju posao, dok oni koji nemaju posao ne mogu ga ni naći ili ga nalaze samo nakratko. To pokazuje i visoka stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj. Ovakva rješenja dovela su do dualiteta na tržištu rada i to treba promijeniti kako bi se mogla oporaviti konkurentnost hrvatskoga gospodarstva. Povećanje zaposlenosti pomoglo bi i jačanju stanja javnih financija.

Vrlo ste kritični i prema državnom proračunu za sljedeću godinu.

- Mi nismo savjetnici Vlade pa da joj govorimo što da radi, ali naš je posao da ocjenjujemo njenu sposobnost da vraća dugove. Ovime smo samo upozorili da fiskalna politika koju je Vlada zacrtala za sljedeću godinu odstupa čak i od njenih dosadašnjih najava da se neće povećavati proračunski rashodi i deficit. A i jedno i drugo bi, po proračunu, trebalo porasti u odnosu na ovu godinu.

Isto tako, nerealnim smatramo Vladina očekivanja o gospodarskom rastu od 1,8 posto u 2013., što samo povećava rizik povećanja deficita u 2013. godini. Mi očekujemo stagnaciju hrvatskoga gospodarstva, odnosno stopu rasta od oko nula posto. Trenutačna fiskalna politika, pogotovo što se tiče strukture rashoda, jednostavno nije održiva, uzimajući u obzir gospodarsku stagnaciju, nisku stopu zaposlenosti i starenje populacije.

U Vladi, međutim, puno očekuju od investicijskog ciklusa koji namjeravaju pokrenuti preko javnih poduzeća.

- Točno, Vlada u sljedećoj godini želi pokrenuti investicijski ciklus preko javnih poduzeća, što je pohvalno, ali to će značiti i rast ionako velikog uvoza, kao i zaduženja tih tvrtki. Dakle, radi se samo o privremenom stimuliranju gospodarstva, koje neće imati dugotrajne pozitivne učinke na gospodarstvo i neće pomoći rastu domaće potrošnje, bez istovremene provedbe strukturnih reformi na strani ponude - tržišta rada, javnog sektora i poslovnog okruženja.

Kao pozitivan faktor u S&P-ju spominjete skori ulazak u EU. Je li to razlog što ćemo sada imati špekulativni rejting, ali ovaj put sa stabilnim izgledima?

- Skori ulazak u EU nije najbitniji razlog što smo vam dodijelili stabilne izglede, iako ne kažem da EU nije bitna. Time smo samo željeli reći da u sljedećih šest mjeseci neće biti promjena. Ponavljam, mi gledamo kapacitet države da podmiruje svoje obveze i vjerujemo da će Hrvatska i dalje biti u stanju podmirivati svoje obveze. No, voljeli bismo vidjeti i da Hrvatska što prije počne koristiti sredstva iz fondova EU.

Korištenje tih sredstava ovisit će i o tome hoćemo li doista 1. srpnja 2013. ući u EU, kako je zapisano u Pristupnom ugovoru. Iz nekih zemalja, prije svega iz susjedne Slovenije, sve se češće mogu čuti drukčiji tonovi. Što ako u EU ne uđemo u srpnju?

- To ne bi bilo presudno za rejting. Naime, Hrvatska je očito ispunila sve uvjete da postane punopravna članica EU i moguće kašnjenje neće imati utjecaja na rejting. Puno bitnije je da Hrvatska provede reforme, posebno u fiskalnoj sferi.

No, za provedbu reformi potrebna je spremnost ne samo države, nego cijeloga društva, a reformski kapaciteti hrvatskoga društva baš se i nisu pokazali velikima. Pred Hrvatskom su u svibnju i lokalni izbori…

- To je točno, na Vladi je da provede reforme. O tome će ovisiti i daljnje kretanje rejtinga.

Kako će se dalje kretati hrvatski rejting? Postoji li mogućnost da se vratimo u kategoriju investicijskog rejtinga, koju smo imali još do prije nekoliko dana?

- Dva su moguća scenarija. Ako se produlji razdoblje bez reformi, onda će i gospodarski rast biti slab i rast će pritisak na proračun, što će se onda odraziti i na rejting u sljedećih 12 mjeseci. S druge strane, ako se ubrzaju reforme, onda se postupno može očekivati i rast rejtinga. Takvih je slučajeva, uostalom, bilo. Latvija je, primjerice, prije nekoliko godina potonula u špekulativni rejting BB, što je čak manje od onog koji sad ima Hrvatska, ali je nakon dvije godine i brze provedbe reformi uspjela vratiti se u kategoriju investicijskog rejtinga.

Dio analitičara Vladi preporučuje da se sada kadrovski ojača u području ekonomije. Znam da niste savjetnik premijera Zorana Milanovića, ali zanima me što mislite o tome?

- Mi ocjenjujemo kapacitet Vlade da provede reforme koje su neophodne, ne bavimo se njenim kadrovskim sastavom. Za nas je važno kako Vlada radi u smjeru provedbe gospodarskih politika za održavanje kreditnog kapaciteta, a ne tko u njoj sjedi. Nemamo nikakvih političkih preferencija. Vidjet ćemo kako će Vlada nastaviti raditi i nositi se s problemima koji nisu mali. Mislim da će tu sama situacija na terenu biti određeni putokaz što i kako dalje Vlada treba napraviti.