Milijun i tri stotine tisuća Hrvata svaki dan koristi internet. Još dvjesto tisuća se internetom povremeno služi, što nas svrstava negdje na sredinu europske ljestvice korištenja interneta. Navike Hrvata ne razlikuju se previše od navika korisnika interneta u svijetu, no ipak smo po nekim stvarima specifični.
Kućanice na internetu
Trendovi pokazuju da je pojavom društvenih mreža rapidno porastao broj korisnika interneta, a izazvale su i pravu revoluciju u Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina. Facebook je već dvije godine najtraženiji pojam na google.hr-u, a odmah nakon njega slijedi Youtube . Naime, pojavom novih sadržaja na internetu, koji je već odavno probio granice tek neke velike online enciklopedije, privukao se veliki broj novih korisnika, koji su očito tražili inovativne sadržaje koje izvan interneta nemaju neku posebnu alternativu.
- Najveći trend je brži porast internetske penetracije. Prve godine kad je Gemius počeo pratiti online tržište, dakle u 2006. godini, internetska penetracija iznosila je oko 35 posto, a danas ona iznosi gotovo 50 posto. Glavni razlog je sniženje cijena broadband pristupa internetu te sve bolja i bolja infrastruktura. Sa strane raznih ciljnih skupina, svi profili više koriste internet nego prije nekoliko godina. Gotovo svi građani Hrvatske mlađi od 25 godina aktivni su korisnici interneta, a poseban rast se bilježi u skupini kućanica.
Gledajući na promjene otprije nekoliko godina, danas u ponašanju prosječnog korisnika možemo istaknuti tri glavne stvari: “opsesija” društvenom mrežom Facebook, korištenje interaktivnih sadržaja poput videa i mobilnog interneta, te povećana interakcija sa samim medijima, kao što su komentari, grupe, slanje sadržaja, rejtinzi, ankete... - ističe Vibor Kalogjera, regionalni direktor za Adria regiju u Gemiusu.
Kalogjerine riječi potvrđuje i Googleova statistika, prema kojoj su stranice s takvim sadržajem najpopularnije među Hrvatima.
Dakle, već spomenuti Facebook i Youtube, a zatim news portali koji su značajno aktivirali forume i mogućnost komentiranja tekstova, te web stranice s igricama. Sva ova tri područja bilježe rast posjeta, a naročito društvene mreže, dodaje Kalogjera, a kao jednu od glavnih zanimacija Hrvata u posljednjih nekoliko godina posebno ističe igrice. Zanimljivo, naročito za vrijeme radnog vremena.
Potraga za srećom
- To potvrđuje sve veći broj web stranica poput Igra.hr i Igre-igrice.com, koje nude besplatne flash igre. U online marketingu najveće perspektive ima upravo “in-game” oglašavanje, točnije oglašavanje unutar online igrica. Isto tako, kladionice i igre na sreću bilježe veliki rast. Jedna od glavnih specifičnosti u igrama na sreću je fenomen Texas Hold ‘em pokera, koji je zahvatio Hrvatsku, gdje postoje deseci tisuća aktivnih korisnika na stranim, ponajviše američkim web stranicama - navodi Kalogjera.
Međutim, interes hrvatskih korisnika mijenja se iz dana u dan, kao uostalom i u cijelom svijetu, i vrlo često ovisi o trenutačnim događajima. Trenutačno su najpopularniji pojmovi “vulkan” i “Island”, što, naravno, ima veze s nedavnom erupcijom vulkana na Islandu. Ništa drukčije nije ni s nekim drugim pojmovima, poput “kriznog poreza”, za koji je počeo interes onog trenutka kada je najavljen, ali je s vremenom potpuno opao i danas je jedan od rjeđih pojmova za koje se Hrvati zanimaju. Irska grupa U2 imala je “špicu” u kolovozu kada su nastupili u Zagrebu, ali prije i poslije toga interes za njih bio je ispodprosječan.
Što ljude zanima
No, zanimljivo je vidjeti što je bilo najpopularnije među korisnicima posljednjih trideset dana. Nezapamćenu pomamu izazvao je pojam “registar hrvatskih branitelja”, što je bila najvažnija tema u državi onog trenutka kada se jedan dio registra pojavio na internetu, stoga je interes za njim razumljiv. Ali, već na drugom mjestu je bilo nešto potpuno drukčije - “Maja Morales”, jedna od sudionica reality showa “Farma”.
- Ovo nas ne bi trebalo iznenaditi, jer gdje god idete, ljudi pričaju o raznim temama. No, ovo je dobro spomenuti jer se često mediji okrivljuju za stanje u društvu i žutilo, ali očito da to ljude ionako zanima, bez obzira na medije. Ne mora svakoga zanimati politika i vjerujem da polovicu građana ne zanima što se u politici događa, već raspravljaju o nekim drugim stvarima - uvjeren je Denis Avdagić, poznati bloger i autor prvog hrvatskog priručnika o Twitteru .
Trebate li 981?
Najnoviji podaci Gemius Audiencea i statistika Googlea pokazuju još jednu zanimljivu stvar, a to je da su hrvatski korisnici vrlo educirani glede korištenja interneta. Naime, kada pogledamo popularnost različitih kategorija, Hrvati se sve više oslanjaju na internet kako bi dobili informacije o svakodnevnim stvarima - mali oglasi, zdravlje, lijekovi... Čak se i porezne prijave ispunjavaju prema primjerima s interneta i na prvi pogled se čini kao da su informacije preko telefona postale prošlost.
- Svakako bi bilo zanimljivo vidjeti koliko je pao promet na telefonskim službama kao što su 981 pa čak i 988. Prilično sam siguran da im godišnji promet pada. Ako se znate koristiti internetom, onda se nećete mučiti da dobijete neke informacije preko telefona. Preko interneta to ide jako brzo. Ali, za takav trend zaslužne su i naše državne službe koje većinom imaju dosta kvalitetne stranice na kojima se mogu dobiti sve potrebne informacije, pa nema potrebe za nekakvom drugom vrstom informiranja ili upita - kaže Avdagić, koji kao značajan trend ističe i sve veći broj žena koje se služe internetom.
Žene dolaze
Ta je brojka prilično narasla u posljednje dvije godine, i žene su se značajno približile broju muških korisnika.
- Djevojke su na internetu znatno progresivnije i vidi se da raste i njihov osobni interes za informiranjem, ali i pokazuje pojačanu edukaciju. Mi smo još uvijek “mladi” na internetu. Naime, kod nas, recimo, još uvijek nema dovoljno sadržaja za stariju populaciju, iako je evidentno da je starija populacija sve prisutnija na internetu.
Starijima su najviše pomogle društvene mreže da se uključe na internet. Facebook je tu prvi koji im jako pomaže da ostanu u kontaktu s prijateljima i rodbinom, a možda i da ih prate. No, moram spomenuti još jednu stvar, a to je osjetno povećana kupnja preko interneta, što je također zasluga društvenih mreža - dodaje Avdagić, te kaže kako su se Hrvati jako “osvijestili” i glede aplikacija, koje smo do sada izbjegavali. One su, naime, danas sastavni dio svakog mobitela, koji se sve više koriste za “surfanje” i pomažu što lakšem pristupu sadržajima na internetu.
Ocjena stručnjaka i onih koji prate internetske trendove kod nas je da Hrvati internet koriste podjednako za zabavu i za ozbiljne stvari, i pritom koriste sve moguće dostupne alate.
U europskom prosjeku
- Prosječan hrvatski korisnik interneta ne odudara previše od prosjeka u Europi ili u bližem susjedstvu. On ili ona podjednako koriste internet za zabavu i ozbiljne stvari. Uglavnom je mlađe dobi, a ako je stariji od 55 godina, onda više njegovih vršnjaka ne koristi internet nego što koristi. S druge strane, gotovo svi mladi ispod 25 godina koriste internet. Prosječni hrvatski korisnik interneta obrazovaniji je od prosjeka.
Najvjerojatnije je član Facebooka, a najčešće posjećuje net.hr, index.hr ili tportal. Od “news portala” dnevnih novina najviše posjećuje 24sata.hr i jutarnji.hr - kaže Vibor Kalogjera.
Bill Tancer: Ono ste na što klikate!
Algoritam je nedavno objavio vrlo zanimljivu knjigu “Klik” Billa Tancera o tome što milijuni ljudi rade na internetu i što to govori o njima. Neki opći trendovi koje je Tancer primjetio tijekom godina svog istraživanja potvrđuju da se Hrvati uklapaju u svjetski prosjek.
Posebno je zanimljivo kako Tancer govori o navikama, a zanimljiv trend koji je primjetio su slavne osobe. Kako kaže Tancer, nijedna politička tema u Americi, glad, siromaštvo ili poplave ne mogu se mjeriti s primjerice opsjednutošću koju je izazvala smrt Anne Nicole Smith ili pak zatvorskom kaznom Paris Hilton. Isto se odnosi i na smrt pop ikone Michaela Jacksona čije je ime bilo najtraženiji pojam prošle godine.
Slavne osobe izazivaju i veći interes za neke ozbiljnije stvari. Naime, kada neka slavna osoba umre od neke teške bolesti, automatski se povećava interes za tu temu.
No, isto tako, “Klik” donosi niz opažanja o tome što nas zanima u neko određeno doba godine.
Prva četiri dana nove godine “rezervirana” su za gubljenje kilograma, što je očito posljedica božićnog i novogodišnjeg prežderavanja. Na drugom mjestu u istom periodu je prestanak pušenja, što Tancer povezuje s novogodišnjim odlukama, obzirom da je prestanak pušenja jedna od najčešećih koje donosimo 1. siječnja.
Ožujak i travanj mjeseci su kada nas najviše zanimaju ljetni turistički aranžmani, dok se prije svakog blagdana povećava interes za prigodnim kulinarskim receptima. Petkom nas zanima pornografija i erotika, ali subotom nas to uopće ne interesira.
Tancer tvrdi: Ako želite razumjeti novi, povezani svijet ne morate ići daleko. Ispitajte vlastito ponašanje na internetu. Ono ste na što klikate.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....