Protiv maloljetnika s područja Brodsko-posavske županije koji je prošli tjedan hakirao podatke najmanje 100.000 korisnika teleoperatera A1 Hrvatska, bit će podnesena kaznena prijava Državnom odvjetništvu za mladež za počinjenje kaznenog djela oštećenje računalnih podataka i zlouporaba naprava na štetu A1 Hrvatska. Najavio je to Renato Grgurić, voditelj Službe kibernetičke sigurnosti Ravnateljstva policije, na konferenciji za medije održanoj u Slavonskom Brodu, dan nakon što je policija privela tinejdžera osumnjičenog za hakerski napad u kojem je imao i pomagača iz inozemstva.
- S obzirom da je riječ o maloljetnoj osobi, nećemo više izlaziti s detaljima kriminalističkog istraživanja, zbog zaštite interesa maloljetne osobe, a molim i vas da štitite njezinu privatnost. Što se tiče samog istraživanja, imamo dovoljno dokaza koji ukazuju na osnovanu sumnju da je riječ upravo o počinitelju tog kaznenog djela te do kraja dana protiv njega slijedi odgovarajuća kaznena prijava Državnom odvjetništvu za mladež. Također, u vezu s izvršenjem kaznenog djela u svojstvu pomagača dovodi se još jedna osoba izvan RH i radi se na utvrđivanju njezina identiteta - rekao je Grgurić. Kad je riječ o sankcijama, zapriječena kazna zatvora za to kazneno djelo je od tri do pet godina, no u slučaju maloljetnika, tome se pristupa blaže.
- Kod maloljetnih osoba nije naglasak na sankcijama, nego na tome da otkrivanjem preveniramo buduća kaznena djela iste osobe. Znači, kod maloljetnika nije naglasak na zatvaranju, nego na preveniranju - rekao je Grgurić, dodavši i da u ovom slučaju nema nikakve odgovornosti tinejdžerovih roditelja, jer svaka osoba starija od 14 godina odgovara za svoje postupke.
Neproblematična djeca
Pravni stručnjaci s kojima smo razgovarali kažu da, ako je točno da osumnjičeni ima 15 godina, on ne može završiti iza rešetaka, već su zakonske mogućnosti koje stoje na raspolaganju za kažnjavanje jedino pojačana briga i nadzor i smještaj u neku zavodsku ustanovu za maloljetnike. Stručnjaci ističu kako su se već susretali s ovakvom vrstom počinitelja, doduše rijetko, ali i za njih su ovi maloljetni počinitelji izazov i pri predlaganju i pri provođenju sankcija. Jer, ne radi se u pravilu o djeci iz problematičnih obitelji, niskog obrazovnog i društvenog statusa, već naprotiv o djeci koji su i dobri učenici, roditelji su im visokoobrazovani i imaju dobre materijalne prilike.
Što se tiče podataka koji su ukradeni, Renato Grgurić je dodao da je riječ o "setu podataka koji vjerojatno neće dovesti do njihove zloupotrebe".
- Policija dosad nije dobila nikakvu dojavu ili prijavu korisnika A1 da bi im nastupila bilo kakva šteta vezano uz taj događaj - rekao je Grgurić. U Hrvatskoj je, inače, u prošloj godini zabilježeno više od 1500 tzv. kibernetičkih kaznenih djela, što je 25 posto više u odnosu na 2020. Pri tome se većina odnosi na blaža kaznena djela računalnih prijevara, a manji su broj ozbiljniji hakerski napadi. Grgurić je još jednom ponovio da je jako važno čuvati podatke, jer se često događa da hakerski napadi počinju socijalnim inženjeringom.
Kibernetička sigurnost
- Najranjivija karika u cijelom tom lancu su ljudi, pogotovo ako neovlašteno objavljuju lozinke drugim osobama. Što se tiče velikih tvrtki i ustanova, nijedan sustav nije savršen, konačno, i NASA je doživljavala hakerske napade, ali svaki takav napad prilika je tvrtkama za unapređenje zaštite - poručio je Grgurić, koji je na kraju rekao i da je hrvatska policija u opremu i treninge policijskih službenika za kibernetičku sigurnost uložila više od milijuna eura, od čega u prošloj godini 100.000 eura, što se, rekao je, vidi i na rezultatima tog kriminalističkog istraživanja.
U Slavonskom Brodu, inače, napad je već dva dana glavna tema. Svi se pitaju tko je tinejdžer koji stoji iza svega, ali njegov identitet još nije otkriven. S obzirom na dob, mogao bi to biti učenik 8. razreda osnovne škole ili 1. razreda gimnazije.
Informatički stručnjak Marko Rakar kaže kako mladi haker iz ovoga može dugoročno izvući korist.
- Obzirom na znanja koja sada već posjeduje ako se pravilno usmjeri može si osigurati i karijeru i egzistenciju. Uz malo sreće iz ovoga će naučiti lekciju i iskoristiti to za pametne stvari - kaže Rakar. O tome kako je policija mogla doći do počinitelja ističe da su ga mogli otkriti i ako je serverima A1 pristupao s neke skrivene IP adrese:
- A obzirom da je komunicirao i s medijima i s operaterom vjerojatno je napravio neku pogrešku na temelju koje ga se uspjelo locirati i identificirati - kaže Rakar. Činjenica da je takvo što učinio maloljetnik Rakara uopće ne iznenađuje i misli da unatoč životnoj dobi iza sebe već ima višegodišnje informatičko iskustvo.