Ustavni sud odbio je tužbu koju je bivši ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Kazimir Bačić podnio protiv sudskoga rješenja kojim mu je produljen istražni zatvor, čime je Bačić iscrpio sve pravne mogućnosti koje mu u Hrvatskoj stoje na raspolaganju kako bi napustio Remetinec.
No, u odnosu na kolovoz, kada je ta tužba podnesena, Bačićeva se pravna situacija donekle izmijenila.
Bačiću je istražni zatvor u vrijeme podnošenja tužbe bio određen zbog opasnosti od utjecaja na svjedoka te opasnosti od ponavljanja djela, no u međuvremenu su svjedoci ispitani, pa se Bačić trenutno u istražnome zatvoru nalazi samo kako ne bi ponovio djelo.
Odlučujući o Bačićevoj ustavnoj tužbi iz kolovoza, Ustavni sud se više koncentrirao na osnovanost Bačićevog pritvaranja zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke, dok se opasnošću od ponavljanja djela zapravo nije bavio.
"S obzirom na to da je Ustavni sud već utvrdio da se podnositelj zakonito nalazi u istražnom zatvoru zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke kao zasebne istražnozatvorske osnove i prigovor iz ustavne tužbe vezan uz tu istražnozatvorsku osnovu ocijenio neosnovanim, Ustavni sud se nije dalje upuštao u pitanje pravilnosti produljenja istražnog zatvora i zbog postojanja opasnosti od ponavljanja djela", stoji u obrazloženju.
Naime, nakon uhićenja Bačića zbog optužbi za davanje mita Milanu Bandiću, sudac istrage Bačiću je najprije odredio istražni zatvor zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke, dok je prijedlog Uskoka da se Bačića pritvori i zbog opasnosti od ponavljanja djela - odbijen.
Međutim, Uskok se žalio i izvanraspravno je vijeće usvojilo žalbu te je Bačić pritvoren i po drugoj osnovi.
Naime, vijeće je zaključilo kako ta opanost proizlazi iz Bačićeve kriminalne upornosti pri počinjenu inkriminiranih djela.
"Kazimir Bačić je u svom postupanju kroz duže razdoblje pokazao upornost i visok stupanj kriminalne volje također motiviran stjecanjem protupravne financijske koristi, pri čemu činjenica da više ne obavlja dužnost Glavnog ravnatelja HRT-a nije od odlučnog značaja za postojanje iteracijske opasnosti budući da prestanak obavljanja te funkcije ne znači da ne može i nadalje koristiti svoj utjecaj radi ponavljanja inkriminiranog kaznenog djela. Zbog toga na strani oba osumnjičenika postoji realna i predvidiva bojazan da bi boravkom na slobodi mogli nastaviti činjenjem istovrsnih kaznenih djela radi pribavljanja nepripadne financijske koristi, a koja iteracijska opasnost se po ocjeni ovog vijeća u konkretnom slučaju može uspješno prevenirati jedino mjerom istražnog zatvora", zaključilo je bilo izvanraspravno vijeće.
Međutim, Bačić i njegovi odvjetnici obratili su se Ustavnom sudu smatrajući kako se zapravo radi o arbitrarnim zaključcima.
"Osporena se rješenja služe stereotipnim formulama koje se ponavljaju iz rješenja u rješenje kojim se podnositelju ustavne tužbe i nadalje oduzima sloboda, bez da se osvrću na specifične činjenice koje su relevantne za odluku o tome je li u ovom slučaju i nadalje nužna primjena mjere istražnog zatvora zbog iteracijske opasnosti", naveo je Bačić u tužbi.