- Prije epidemije u Dumovcu smo uvijek imali barem 150 pasa i 20 mačaka, a kod naših volontera bilo bi smješteno još 30-ak pasa. Od početka epidemije u skloništu je rijetko kad više od 50-ak pasa. Ljudi su više kod kuće i sve više udomljavaju pse - otkriva u emisiji Briefing Damir Skok, ravnatelj ustanove Zoološki vrt Zagreb pod koji spada i sklonište za napuštene životinje u Dumovcu.
Ističe kako ljudi iz drugih dijelova Hrvatske dovode pse u Zagreb i namjerno ih puštaju jer znaju da će oni biti zbrinuti u Dumovcu. Problem je, smatra, što mnogi gradovi u Hrvatskoj još uvijek nemaju svoja skloništa za pse i mačke iako im je to zakonska obveza.
- Većinu pasa koji kod nas dođu uspijemo udomiti za što nismo zaslužni samo mi, nego i brojne udruge. Novi zakon o zaštiti životinja donesen 2017. uveo je visoke kazne za napuštanje i zlostavljanje životinja i mnogi ljudi su kažnjeni. Zato vjerujem da kad završi epidemija neće doći do porasta broja napuštenih životinja. Ljudi se sve bolje brinu za svoje pse, ali je i dalje velik broj mačaka kojima baš nije najljepše u životu. Uglavnom ih ljudi smatraju svojima i hrane, no većinom one žive na ulici. I mačke bi trebale živjeti kao ljubimci - govori Skok.
Ljudima koji razmišljaju o uzimanju psa savjetovao bi da udome psa iako nema ništa loše ni u tome da ga kupe od ozbiljnog uzgajivača ako žele baš neku određenu pasminu. Važno je da svom psu, bez obzira je li čistokrvni ili mješanac, pruže ljubav i pažnju. I broj kupljenih pasa je u Hrvatskoj sve veći.
Za bivšeg gradonačelnika Milana Bandića Skok kaže da je doista bio veliki ljubitelj pasa, a jako ga se ugodno dojmio i novi gradonačelnik Tomislav Tomašević koji je također ljubitelj životinja i vlasnik udomljenog psa. Prije nekoliko je tjedana posjetio zoološki vrt i pokazao veliki interes za njihove potrebe.
U tijeku su, kaže, veliki radovi na povećanju i modernizaciji nastambi za životinje u ZOO vrtu. Plan im je izgraditi afričku savanu u kojoj će živjeti žirafe. Epidemija i potresi su malo usporili radove tako da Skok vjeruje da će žirafe u Zagreb stići za dvije godine. Sve životinje im, otkriva, dolaze iz drugih zooloških vrtova i uvijek ih dobivaju besplatno. Ne planiraju nabavljati slonove.
- Kad bismo htjeli imati slonove, morali bismo napraviti nastambu površine 3,5 hektara, a ukupna površina zagrebačkog zoološkog vrta zajedno s prvim jezerom je 7 hektara. Nekad su zoološki vrtovi služili za zabavu ljudi i životinje su se u njima loše osjećale. Danas su perjanica zaštite ugroženih životinjskih vrsta - govori Skok.
Polovicu svojih troškova, uključujući i one azila u Dumovcu, zagrebački ZOO vrt pokriva iz vlastitih prihoda, prvenstveno od prodaje ulaznica, a ostalo pokriva Grad Zagreb. U bečkom zoološkom vrtu je ulaznica 30 eura, u londonskom 33 funte, a u zagrebačkom 30 kuna.
- Politika Grada je bila da što više ljudi vidi vrt i ja nisam protiv toga. U 2019. godini imali smo 480.000 posjetitelja po čemu smo prva turistička destinacija u Zagrebu i četvrta u Hrvatskoj - ističe Skok.
Kaže kako s lavovima radi šest djelatnika zoološkog vrta. Nikad nema izravnog kontakta čovjeka i lava. Iako su lavovi nastrojeni vrlo prijateljski, nikad im ljudi ne prilaze bez barijere. Odrasli lav, dodaje Skok, u prosjeku dnevno pojede četiri kile mesa, a jedan dan u tjednu lavovi poste. Potencijalno su vrlo opasne i zmije otrovnice s kojima rade isključivo posebno obučeni ljudi. U posljednjih šest godina otkako je Skok na čelu ZOO-a nitko od djelatnika nije ozbiljnije ozlijeđen.