TRGOVINA VRIJEDNOSNICAMA

Iz oporbe zahtjevi za ostavkama, iz HNB-a tvrde: Nijedan zakon nije prekršen

Zaposlenici HNB-a trgovali su obveznicama i dionicama banaka koje HNB nadzire i ima uvid u njihove povlaštene informacije

Piše:

Hina

Objavljeno: 11. siječanj 2022. 16:14

Boris Vujčić

Goran Mehkek/Cropix

Saborske zastupnice Zeleno-lijevog bloka Ivana Kekin i Urša Raukar u utorak su zbog otkrića o trgovini vrijednosnim papirima poslovnih banaka zaposlenika i dužnosnika Hrvatske narodne banke (HNB) zatražile ostavke guvernera HNB-a Borisa Vujčića i članova Savjeta HNB-a.

"Očekujemo da guverner HNB-a Boris Vujčić, viceguverner i svi članovi Savjeta HNB-a podnesu ostavke", rekla je Kekin na konferenciji za novinare.

Najavila je da će Zeleno-lijevi blok u Hrvatskom saboru tražiti razrješenje članova Savjeta HNB-a jer smatraju da su za to ispunjeni uvjeti iz Zakona o HNB-u, koji se referiraju na Statut Europske središnje banke, gdje stoji da se razrješenje guvernera može tražiti ako je došlo do teške povrede dužnosti.

"Smatramo da propuštanje nadzora i zabrane insajderskog trgovanja spada u tešku povredu dužnosti, a guverner HNB-a nije spriječio zlouporabu položaja dužnosnika i zaposlenika HNB-a", kazala je.

Poručila je kako očekuju reakciju DORH-a, a o svemu će izvijestiti i Europsku središnju banku, Europsku komisiju te Ured europskog tužitelja u Hrvatskoj.

Portal Index u ponedjeljak je objavio da je 40-ak zaposlenika HNB-a trgovalo obveznicama i dionicama banaka koje HNB nadzire i ima uvid u njihove povlaštene informacije.

U pitanju je povjerenje u poslovanje i rad guvernera i HNB-a

Kekin kaže da podaci koje je objavio Index jasno pokazuju da su dužnosnici i zaposlenici HNB-a izravno kršili osnovna načela i zakonske odredbe o reguliranju tržišta kapitala tako što su trgovali povlaštenim informacijama. Time su, ustvrdila je, prekršili Kazneni zakon i Zakon o tržištu kapitala, ali i Uredbu EU-a o zlouporabi tržišta kapitala i pravila Europske središnje banke.

Raukar je ocijenila da su tvrdnje Vujčića i njegove zamjenice Sandre Švaljek da se to radilo prije 2013. godine "nemušti i neprimjeren pokušaj zamagljivanja izrazito jasne situacije".

Naglasila je da Zakon o tržištu kapitala i Kazneni zakon i u to vrijeme vrlo jasno zabranjuju trgovanje povlaštenim informacijama i bilo kakve radnje u kojima povlaštene informacije za rezultat imaju vlastiti privatni probitak.

Raukar smatra kako je poglavito velika odgovornost samog guvernera Vujčića, koji je morao prevenirati i spriječiti bilo kakvu mogućnost takvog trgovanja.

Ovo je afera koja dovodi u pitanje povjerenje javnosti u poslovanje i rad HNB-a, upozorila je dodajući kako se sada postavljaju i pitanja oko njihovih postupaka u aferi Franak i slučaju Agrokor.

"Indexova istraga ukazala je na aferu razmjera koje su gotovo veće od afere Borg jer ovakva postupanja imaju utjecaja na ugled HNB-a u EU-u i postavljaju pitanje je li Hrvatska doista spremna i voljna poštovati i provoditi sva načela i principe Europske centralne banke i EU-a u svom regulatornom sustavu i svim institucijama, što je prvi preduvjet ulaska u eurozonu", rekla je Raukar.

I saborska zastupnica GLAS-a Anka Mrak-Taritaš smatra kako dužnosnici HNB-a, koji su trgovali vrijednosnicama banaka i tako zlouporabili povlaštene informacije da bi stekli imovinsku korist, hitno moraju dati ostavke ili biti smijenjeni.

Najviši dužnosnici hrvatske središnje banke nisu kršili samo hrvatske, nego i propise Europske unije, i ne smije se dogoditi da se izvuku na tehnikalije i zakonske rupe, istaknula je Mrak-Taritaš u priopćenju.

Najgore je to što će ta afera dodatno nagristi i ono malo povjerenja u hrvatske institucije koje još postoji, zato je izrazito važno da Sabor reagira brzo i efikasno u slučaju da sami ne daju ostavke, smatra Mrak-Taritaš.

HNB: Vujčić i Švaljek nisu prekršili ni jednu zakonsku odredbu

Guverner HNB-a Boris Vujčić i njegova zamjenica Sandra Švaljek nisu prekršili ni jednu zakonsku odredbu, kaže se u odgovoru Hrvatske narodne banke na pisanje portala Index o tome da je više zaposlenika HNB-a, uključujući i Vujčića, trgovalo vrijednosnim papirima banaka koje HNB nadzire.

Naime, kako je jučer objavio portal Index, u posljednjih dvadeset godina više od 40 zaposlenika HNB-a trgovalo je vrijednosnim papirima banaka za čiji je nadzor zadužen upravo HNB, a pritom je zabilježeno ukupno više od 400 transakcija u vrijednosti većoj od deset milijuna kuna.

Kako je navedeno u HNB-ovom odgovoru, za članove Savjeta HNB-a, izvršne direktore i savjetnike guvernera Zakonom o HNB-u postoji zabrana vlasništva nad dionicama i udjelima u pravnim osobama kojima izdaje odobrenje za rad ili čije poslove nadzire.

U skladu s propisima, članovi Savjeta, izvršni direktori i savjetnici guvernera dostavljaju HNB-u, u pravilu jednom godišnje, izjavu kojom između ostaloga daju informacije u vezi vlasništva dionica i udjela u nadziranim i s njima povezanim pravnim osobama i revizorskim društvima.

Ukoliko bi iz sadržaja zaprimljene izjave proizlazilo da je neki zaposlenik imatelj dionica ili poslovnih udjela u navedenim pravnim osobama, Hrvatska narodna banka bi u izravnoj komunikaciji s njime jasno iznijela svoje očekivanje da se odgovarajućim pravnim poslom takav zaposlenik mora bez odgađanja uskladiti s pozitivnim pravnim propisima, naveli su iz HNB-a, dodajući da središnja banka nema druge pravne osnove da samostalno ispituje ili istražuje poštuju li obuhvaćene osobe propisana ograničenja.

Napominju i da se navedene zakonske odredbe ne odnose na ostale zaposlenike HNB-a, ali se i od njih očekuje da se suzdrže od trgovanja dionicama i vlasničkim udjelima banaka koje HNB nadzire.

Treba razlikovati dionice i vlasničke udjele od korporativnih obveznica banaka

No, iz HNB-a apostrofiraju da treba razlikovati dionice i vlasničke udjele od korporativnih obveznica banaka.

"Nije protivno zakonu da bilo koji zaposlenik posjeduje korporativne obveznice banaka, pa niti guverner, član Savjeta, odnosno izvršni direktor. No, to se pravilo promijenilo pa sukladno novoj Odluci o posebnim ograničenjima za upućene osobe i druge zaposlenike HNB-a, dio zaposlenika HNB-a od 1. ožujka 2022. neće smjeti trgovati korporativnim obveznicama banaka koje su osnovane u Europskoj uniji ili imaju u njoj podružnicu", istaknuli su iz HNB-a.

Izvijestili su da je HNB 2019. osnovao Ured za usklađenost poslovanja čiji je zadatak osiguranje integriteta i najviših etičkih standarda te je novi Etički kodeks HNB-a stupio na snagu 6. listopada 2020. godine. Napominju i da je uspostavljanjem bliske suradnje između HNB-a i Europske središnje banke (ECB) HNB prihvatio i Smjernice ECB-a o etičkom okviru te da će nastaviti unapređivati nadzor i mehanizme koji osiguravaju ne samo pridržavanje zaposlenika HNB-a svih zakonskih odredbi, nego slova i duha Etičkog kodeksa HNB-a i smjernica ECB-a, stoji u HNB-ovom odgovoru.

Kada je riječ o konkretnim navodima portala Index koji se odnose na članove Savjeta, guvernera Borisa Vujčića i zamjenicu guvernera Sandru Švaljek, iz središnje banke navode da je Vujčić dionice Riječke banke i Zagrebačke banke kupio tijekom 90-godina prošlog stoljeća, kada još nije bio zamjenik guvernera ili član Savjeta HNB-a, ali i u vremenu kada Zakon o HNB-u nije zabranjivao niti guverneru HNB-a i članovima Savjeta da imaju u svom posjedu dionice banaka koje HNB nadzire.

Vujčić dionice Erstea i Zabe prodao mjesec dana prije stupanja na snagu odredbi Zakona o HNB-u

Upravo je novo rukovodstvo HNB-a 2000. godine iniciralo promjene Zakona o HNB-u kojima se guverneru, članovima Savjeta i izvršnim direktorima HNB-a zabranjuje posjedovanje dionica i poslovnih udjela u bankama koje nadzire HNB. Vujčić je tako dionice Erste&Steiermärkische Banke, koja je u međuvremenu kupila Riječku banku, i Zagrebačke banke, prodao u ožujku 2001., mjesec dana prije stupanja na snagu odredbi Zakona o HNB-u, o čemu su tada izvijestili i mediji.

"Guverner HNB-a nije, dakle, prekršio niti jednu zakonsku odredbu, a dionice je prodao i prije nego što je novi Zakon o HNB-u, a koji je iniciralo upravo rukovodstvo kojega je on bio dio, stupio na snagu", istaknuli su iz HNB-a.

Sandra Švaljek, koja je od 2000. do 2013. bila vanjska članica Savjeta HNB-a, 23. studenoga 2012. kupila je korporativne obveznice Erste&Steiermärkische Banke i držala ih do dospijeća 2017., odnosno do isplate obveznice.

"Kao što je već navedeno, ne postoji zakonsko ograničenje koje bi određivalo da član Savjeta HNB-a ne može biti imatelj obveznice, odnosno dužničkog vrijednosnog papira pravne osobe kojoj HNB izdaje odobrenje za rad ili čije poslovanje nadzire.

"Dakle, nije prekršila niti jednu zakonsku odredbu", istaknuli su iz HNB-a.

Kako je Švaljek obveznice kupila sredstvima naslijeđenim nakon smrti oca, kao način stjecanja unijela je "nasljedstvo" jer niti jedan drugi od ponuđenih načina stjecanja nije bolje odgovarao načinu stjecanja izvora sredstava za kupnju navedene obveznice.

"To znači, između ostalog, da je Sandra Švaljek ispravno i korektno ispunila Imovinsku karticu", ustvrdili su iz HNB-a.

Davor Holjevac, kojeg Index također spominje u članku, trenutno obnaša dužnost višeg savjetnika u Uredu guvernera, od 2006. do 2012. bio je viceguverner HNB-a, a sukladno njegovim redovnim izjavama u vezi vlasništva dionica i udjela u nadziranim i s njima povezanim pravnim osobama i revizorskim društvima, HNB nema saznanja da je Davor Holjevac imao u vlasništvu dionice ili vlasničke udjele pravnih subjekata koje HNB nadzire za vrijeme dok je bio viceguverner HNB-a.

Prema njegovim navodima, novcem od nasljedstva kupio je obveznicu Erste&Steiermärkische Banke 2009. i držao je do dospijeća, odnosno do isplate obveznice 2014. godine, stoji u odgovoru HNB-a.

Vezane vijesti