Posljednjih 20 godina, piše portal Index u svojoj najnovijoj "istraživačkoj aferi", više od 40 zaposlenika HNB-a trgovalo je vrijednosnim papirima banaka za čiji je nadzor zadužena središnja banka. Kako je pokazala dokumentacija povijesnih transakcija Središnjeg klirinškog i depozitarnog društva (SKDD), tijekom 20 godina evidentirano je više od 400 transakcija u vrijednosti većoj od deset milijuna kuna. Među zaposlenicima HNB-a koji su bili aktivni na tržištu kapitala su guverner Boris Vujčić, aktualna zamjenica guvernera Sandra Švaljek, bivši viceguverner, a sada savjetnik guvernera Davor Holjevac te aktualni i bivši direktori HNB-a.
Etički kodeks
U slučaju guvernera, spornim se smatra što je prije više od 20 godina, kada je bio izvršni direktor u HNB-u i zamjenik guvernera, trgovao dionicama dviju banaka, dok je njegova zamjenica Švaljek 2012. godine, u trenutku kada je bila vanjska članica Savjeta HNB-a, kupila obveznice banke Erste&Steiermärkische i unovčila ih 2017. godine. Obveznice te banke 2009. kupio je i Davor Holjevac, a držao ih je do dospijeća 2014. godine.
Sudeći po objašnjenju HNB-a, u aktivnostima njegovih zaposlenika nema ništa sporno. Guverner Vujčić je dionice Riječke i Zagrebačke banke kupio tijekom 90-ih prošlog stoljeća kada još nije bio zamjenik guvernera ili član Savjeta HNB-a. U to vrijeme zakon još nije branio posjedovanje dionice banaka. Novo rukovodstvo HNB-a 2000. godine iniciralo je promjene Zakona o HNB-u kojima se guverneru, članovima Savjeta i izvršnim direktorima zabranjuje posjedovanje dionica i poslovnih udjela u bankama koje nadzire HNB. Tako je Vujčić svoje dionice prodao u ožujku 2001. godine, "mjesec dana prije stupanja na snagu odredbi izmijenjenog zakona". Trgovanje obveznicama na koje su se odlučili Švaljek i Holjevac, pak, nije zabranjeno Zakonom o HNB-u, dok Europska središnja banka (ECB) svim svojim dužnosnicima zabranjuje trgovanje bilo kakvim vrijednosnim papirima banaka.
Imajući u vidu proces ulaska u eurozonu i usklađivanje s pravnom stečevinom EU, zašto nije izmijenjena i odredba koja svima zabranjuje trgovanje svim vrijednosnim papirima? Uspostavljanjem bliske suradnje s ECB-om, HNB je prihvatio i Smjernice ECB-a o etičkom okviru, kažu u HNB-u, "te će nastaviti unapređivati nadzor i mehanizme koji osiguravaju ne samo pridržavanje zaposlenika HNB-a svih zakonskih odredbi, nego slova i duha Etičkog kodeksa HNB-a i smjernica ECB-a".
Stoga, od 1. ožujka 2022. godine dio zaposlenika HNB-a "neće smjeti trgovati korporativnim obveznicama banaka koje su osnovane u EU ili imaju podružnicu u EU".
Prosječne transakcije
Novi Etički kodeks HNB-a stupio je na snagu 6. listopada 2020., a temeljna pravila u njemu odnose se na sukob interesa, povlaštene informacije i zabranu primanja koristi. HNB kaže da još prikupljaju podatke o tome kakva je praksa u drugim zemljama EU. Kada je riječ o transakcijama, navode se milijunski iznosi, ali uzimajući u obzir sve parametre, razmjeri zvuče manje bombastično. U razdoblju od 20 godina provedeno je 400 transakcija ukupne vrijednosti 10 milijuna kuna, iz čega proizlazi da je prosječan iznos po transakciji bio 25.000 kuna. Ipak, neovisno o iznosima, što propisuju zakoni i je li bilo kršenja Zakona o HNB-u, naravno, nameće se problem sukoba interesa i nedopuštenog raspolaganja povlaštenim informacijama. Ako je i bilo sve po zakonu, ne može se reći da je za djelatnike središnje banke moralno i profesionalno trgovati dionicama i obveznicama banaka koje nadziru. No zanimljiva je i pozadina ove priče, odnosno kako su na vidjelo dospjeli povjerljivi podaci SDDK-a, je li to omogućio 'zviždač' ili ustrajavanje na sukobu interesa ima i druge ciljeve.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....