Emisija stakleničkih plinova, buka, zagađenje zraka te s tim povezani gubitak bioraznolikosti ozbiljni su izazovi s kojima se suočavaju sve zemlje Europske unije. U borbi protiv klimatskih promjena, EU je postavila ambiciozne ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova kojima želi postići klimatsku neutralnost do 2050. godine.
Sukladno specifičnim preporukama Vijeće Europske unije za Hrvatsku, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture prilikom procesa programiranja i tijekom provedbe EU programa usmjerava ulaganja u održivi gradski i željeznički promet, upravlja procesima zelene i digitalne tranzicije te promiče smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima u sektoru prometa.
Zahvaljujući raspoloživim sredstvima iz EU fondova, Ministarstvo je do kraja listopada 2023. ugovorilo 330 projekata čija je ukupna vrijednosti 4,4 milijardi eura.
Sigurniji, zeleniji i bolji javni gradski prijevoz
Jedan od prioriteta za financiranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda u sektoru prometa bio je povećanje broja prevezenih putnika u javnom gradskom prijevozu. Ministarstvo je od 2017. godine do danas osiguralo EU sredstva za ugovaranje projekata modernizacije voznih parkova javnih gradskih prijevoznika u 10 hrvatskih gradova s ciljem povećanja broja putnika u javnom gradskom i željezničkom prijevozu, čiji je doseg procijenjen na oko 1,6 milijuna stanovnika.
Provedbom spomenutih projekata, nabavljeno je 412 autobusa ukupne vrijednosti 126 milijuna eura, i to: Zagreb - 109 autobusa; Split - 81 autobus; Rijeka - 59 autobusa; Zadar - 46 autobusa; Sisak - 29 autobusa; Dubrovnik - 29 autobusa; Osijek - 25 autobusa; Pula – 16 autobusa; Vinkovci - 7 autobusa; Šibenik - 11 autobusa. Time se putnicima javnog gradskog prijevoza, koji u prosjeku dnevno provedu sat vremena u vožnji, omogućio moderniji i sigurniji prijevoz s Euro 6 standarda emisije ispušnih plinova, koji su znatno čišći od svojih prethodnika.
Ministarstvo je omogućilo i ulaganja u rekonstrukciju tramvajske infrastrukture u Zagrebu i Osijeku. Završetak radova ukupne vrijednosti preko 144 milijuna eura predviđen je do 2025. godine. Osim rekonstrukcije pruga, radovi uključuju i modernizaciju elektroenergetske mreže, a ugovorena je i isporuka novih niskopodnih tramvaja prilagođenih osobama s invaliditetom, koji imaju klimatiziranu putničku kabinu i digitaliziran sustav za informiranje putnika. Naime, osigurana su sredstva iz EU fondova u vrijednosti od 171,7 milijuna eura za nabavu 21 novog elektromotornog vlaka. Također, krajem 2022. godine potpisan je ugovor za kupoprodaju baterijskih vlakova i stabilnih energetskih priključaka. Tako će se u sklopu projekta „Primjena zelenih tehnologija u željezničkom putničkom prijevozu“ nabaviti baterijski elektromotorni i baterijski motorni vlak te šest stabilnih energetskih priključaka za punjenje baterija koji će biti postavljeni u kolodvorima Split, Osijek, Varaždin, Bjelovar, Virovitica i Pula.
Investicijski val ulaganja u moderne i sigurne željeznice
Najpovoljniji ekološki utjecaj zasigurno ima željeznički prijevoz. Osiguravši EU sufinancirana sredstva za ulaganje u željezničku infrastrukturu, Ministarstvo planira izravno doprinijeti povećanju, modernizaciji i sigurnosti putničkog i teretnog željezničkog prometa u Republici Hrvatskoj čime će se povećati ekološka održivost te dostupnost ovog oblika prijevoza.
Diljem zemlje provodi se 27 velikih projekata obnove i modernizacije željezničke infrastrukture (17 iz fondova Europske Unije) koji se nalaze u različitim fazama provedbe, a koji će promijeniti način željezničkog prijevoza u Hrvatskoj.
Većina velikih infrastrukturnih projekata provodi se na koridoru RH2 ili Mediteranskom koridoru, koji preko Rijeke i Zagreba vodi do Budimpešte te na koridoru RH1 od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom.
U sljedećih 10-ak godina planirana su ulaganja od čak 6 milijardi eura.
Neki od značajnijih projekata koji se trenutno provode na Mediteranskom koridoru su radovi na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica, također su u tijeku radovi na dionici Dugo Selo – Križevci kao i na pruzi od Hrvatskog Leskovca do Karlovca. Radovi se intenzivno izvode i na dionici Kustošija – Zagreb Zapadni kolodvor – Glavni kolodvor, a do kraja godine trebali bi završiti radovi na pruzi Vinkovci – Vukovar. Sredinom ove godine počeli su radovi i na modernizaciji 69 željezničko cestovnih prijelaza, a u pripremi su radovi i za dodatnih 26 prijelaza, koji se sufinanciraju putem EU fondova. Kada budu završeni svi projekti modernizacije željezničke infrastrukture diljem Hrvatske, broj moderniziranih prijelaza bit će viši od 300.
Razvoj moderne željezničke infrastrukture važan je i za gradsko-prigradski promet čemu će doprinijeti i prethodno spomenuta nabava novih elektromotornih vlakova.
Modernizacija i elektrifikacija željezničke pruge dionice Zaprešić – Zabok, vrijedna preko 81 milijun eura, također je doprinijela boljoj povezanosti sa Zagrebom, odnosno cjelovitom uključivanju u sustav prigradskoga željezničkog prometa na širem području grada Zagreba.
Već spomenuti projekt modernizacije pruge od Kustošije preko Zagreb Zapadnog do Glavnog kolodvora, nastavak je završene obnove dionice Savski Marof - Zagreb Zapadni kolodvor. Kada taj projekt između dva zagrebačka kolodvora, vrijedan 29,2 milijuna eura, bude završen, cijela pruga od granice sa Slovenijom do glavnoga grada bit će obnovljena. U sklopu obnove mijenjat će se gornji i donji pružni ustroj, što uključuje obnovu kolosijeka i zamjenu skretnica na Zapadnom kolodvoru, modernizaciju željezničko-cestovnih prijelaza „Vodovodna“ i „Republike Austrije“, sanaciju mostova i izgradnju propusta, radove na signalno-sigurnosnim i telekomunikacijskim uređajima, obnovu i zamjenu dijela kontaktne mreže te uređenje površina za pristup putnicima.
Radovi se izvode na kratkoj, ali vrlo frekventnoj dionici koja se nalazi na sjecištu koridora RH1 i RH2. Ta, 3,5 km duga pruga jedna je od najprometnijih dionica u državi kojom na dan prođe oko 150 putničkih i teretnih vlakova, a vrlo je važna za međunarodni teretni i gradsko-prigradski prijevoz kojim ljudi svakodnevno u središte grada putuju na posao, školu, fakultet, itd.
Završetak radova planiran je sredinom 2024. Nakon toga vlakovi će moći voziti brzinom do 120 km/h, podići će se razina sigurnosti i interoperabilnosti, povećat će se i propusna moć pruge te omogućiti prijevoz većeg broja putnika u dnevnom migracijskom prometu.
Također ovaj mjesec potpisana su dva vrijedna ugovora između HŽ Infrastrukture i Europske izvršne agencije za klimu, infrastrukturu i okoliš kojima će se osigurati bespovratna sredstava iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) i to za financiranje radova na dijelu projekta „Unaprjeđenje, obnova, izgradnja drugog kolosijeka te izgradnja nove dvokolosiječne pruge na dionicama željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Novska“ te za financiranje projekta „Izrada idejnog projekta za novu dvokolosiječnu željezničku prugu na dionici Skradnik – Krasica – Tijani“.
Ugovor za prvi projekt odnosi se na financiranje radova na građevinskom i elektroenergetskom željezničkom infrastrukturnom podsustavu na dionicama Ivanić-Grad – Popovača i Popovača – Kutina. Ukupna procijenjena vrijednost prihvatljivih troškova za navedene radove iznosi 289 milijuna eura. Što se tiče drugog potpisanog ugovora, ukupna vrijednost prihvatljivih troškova za izradu idejnog projekta s ishođenjem lokacijskih dozvola za novu dvokolosiječnu željezničku prugu na dionici Skradnik – Krasica – Tijani, iznosi 5,8 milijuna eura.
Nova dionica dvokolosiječne elektrificirane željezničke pruge duljine 72 km bit će projektirana za brzinu do 160 km/h.
Projektom su također obuhvaćeni izgradnja spojnih pruga s postojećom željezničkom mrežom te izgradnja svih novih željezničkih objekata: tunela, vijadukata, mostova, kolodvora, zidova za zaštitu od buke i vjetra te podvožnjaka i nadvožnjaka za postojeću cestovnu infrastrukturu.
Punionice i nabavka vozila na alternativni pogon
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture od 2016. godine provodi projekte postavljanja punionica za električna vozila, koji se sufinanciraju sredstvima Instrumenta za povezivanje Europe (CEF).
Provedena su 4 takva projekta, ukupne vrijednosti oko 9 milijuna eura, u sklopu kojih je postavljeno više od 100 punionica s većim brojem priključaka na autocestama i većim urbanim područjima u Hrvatskoj.
Kada govorimo o planovima, u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti pokrenut će se Program sufinanciranja kupnje novih vozila na alternativna goriva i razvoj infrastrukture alternativnih goriva u cestovnom prometu, koji uključuje dvije komponente: sufinanciranje kupnje vozila na alternativna goriva te izgradnju punionica za vozila na alternativna goriva.
Za sufinanciranje kupnje vozila na alternativna goriva predviđena je dodjela sredstava za kupnju najmanje 2.000 novih vozila na električni ili vodikov pogon, dok druga komponenta predviđa dodjelu sredstava za izgradnju 1.300 brzih punionica koje će biti smještene na različitim lokacijama u Hrvatskoj.
