Priča o TUP-u nedvojbeno je lijepa Hrvatska priča koja se može promatrati i kao putokaz drugim lokalnim sredinama i njihovim čelnicima kako se brine o javnom prostoru. Prvi čovjek Dubrovnika otkriva kako je došlo do realizacije projekta, za koji je čak i dio oporbe u gradskom vijeću glasao potvrdno, a odluka je donesena bez glasova protiv, tek uz tri suzdržana glasa.
Od prvog dana mandata gradonačelnika Mata Frankovića na čelu Grada Dubrovnika posebna pažnja posvećena je očuvanju vrijednog prostora i nekretnina od značaja za identitet grada. Stjecanje iznimno dragocjenog prostora Tvornice ugljenografitnih i elektrokontaktnih proizvoda TUP d.d., smještene u srcu Gruža neposredno uz Luku Dubrovnik kruna je takve politike i opredijeljenosti prema zaštiti najboljih interesa Grada i građana. Ova visoko vrijedna imovina, koja uz upravnu zgradu i proizvodne pogone u Gružu obuhvata 9.000 kvadratnih metara, uključuje i nekretnine na području Solituda te 14.000 kvadratnih metara skladišnih prostora Komolcu, procijenjena je na 18,6 milijuna eura, odnosno gotovo 140 milijuna kuna. –„Danas donosimo stratešku i povijesno važnu odluku, značajnu za budućnost naše djece i ovog grada“, rekao je gradonačelnik Franković na sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika u ožujku ove godine kada je to tijelo dalo zeleno svjetlo za sklapanje ugovora o kreditu između društva u vlasništvu Grada (UTD Ragusa d.d.) kao kupca kompleksa i poslovne banke te usvajanjem dvije povezane odluke kako bi se ova investicija realizirala. Nedugo nakon tog čina o projektu se pozitivno izjasnila i Europska komisija odabravši plan revitalizacije bivšeg tvorničkog pogona u novo urbano i kulturno središte grada kao jedan od 20 najboljih u Europi.
Izjavili se da je kupovina TUP-a najveća pojedinačna akvizicija Grada Dubrovnika u posljednjih 30 godina?
Ona to bez premca jest. Još u nedavnoj prošlosti svjedočili smo prodaji vrijedne gradske imovine što, smatram, nikad ne smije biti opcija, pa ni u najtežim vremenima. Nikoga ne prozivam, ali držim da, ukoliko želite dobro svojoj sredini, uvijek mora postojati bolje rješenje od rasprodaje. Smjer ove gradske uprave bio je potpuno drukčiji. Imovina ovog grada dio je naše tradicije, a upravljajući njome stvaramo uvjete za ispunjen i sretan život svojih građana i ostavljamo je novim generacijama. Tako je u posljednjih pet godina Grad Dubrovnik preuzeo vlasništvo nad Vilom Pera Čingrije na Boninovu, budućim Regionalnim centrom kompetentnosti za turizam i ugostiteljstvo koji će se obnoviti i opremiti EU i nacionalnim sredstvima. Osigurali smo cjelovito vlasništvo nad ljetnikovcem Bunić-Kaboga što nam jamči bolje upravljanje vrijednim zdanjem, spomenikom dubrovačke gotičko-renesansne arhitekture 15. i 16. stoljeća, za različite javne, kulturne i društvene namjene. Tvrđava Imperijal na Srđu mitsko je mjesto herojske obrane Dubrovnika u Domovinskom ratu, a raskidom ugovora o koncesiji s društvom Razvoj golf objekt je vraćen Gradu na upravljanje te je tim činom otvoren put planiranoj rekonstrukciji. Sve to u posljednjih pet godina. Zato sam i kupovinu TUP-a ocijenio kao najveći izazov, ali i krunu svoje dosadašnje političke karijere. Uvjeren sam da smo dobro postupili, a za pravo da tako mislim daje mi i potvrda koja je stigla od Europske komisije koja je projekt revitalizacije TUP-a u srpnju je odabrala kao jedan od 20 najboljih projekta u Europi u sklopu programa „Novi europski Bauhaus“.
Što to donosi Gradu?
Gradu se u sklopu projekta osiguravaju tehnički kapaciteti kako bi se formiranjem međunarodnog interdisciplinarnog tima stvorio održivi model „novog gradskog kulturno – društvenog inkubatora“. Aktivnosti su već pokrenute, a mi ćemo u formalni proces uključiti lokalne stručnjake koji će različitim znanjima i vještinama dodatno doprinijeli razvoju samog projekta.
U kojoj je fazi sam projekt i što želite postići?
Izrađena je arhitektonska snimka izvedenog stanja zgrada u Gružu i Knežici te je u tijeku revizija svih ugovora s postojećim zakupcima poslovnih prostora, s ciljem postizanja financijske samoodrživosti Društva. Na temelju rezultata revizije, slobodni prostori stavit će se u funkciju gradskih tvrtki, društava i kulturnih institucija. U tijeku je proces pripajanja društva TUP d.d. društvu UTD Ragusa d.d. Osnovna ideja je transformacija proizvodnih pogona TUP-a u urbano tkivo te regeneracija prostora koji su dugo godina bili izloženi onečišćenju, korištenjem održivih materijala u procesu obnove. Upravo zato jedan od prvih koraka po preuzimanju prostora u Gružu bilo je uklanjanje onečišćenja, odnosno azbesta i grafitne prašine nastale nakon godina u kojima se u TUP-u odvijala proizvodnja.
Stjecanje vlasništva nad bivšim tvorničkim kompleksom nije se desilo preko noći. Koliko smo upoznati priča kao da je složena od Lego kockica, svaki korak omogućio je idući?
Preuzimanje TUP-a imalo je svoje začetke još prije tri godine, no tada još nismo ni znali da ćemo ići u taj projekt, najprije zato što društvo nije ni bilo na prodaju. Ali smo razmišljali dugoročno i znali smo da želimo kontrolu nad vlastitom imovinom. Tako je na proljeće 2019. godine u Ministarstvu državne imovine u Zagrebu potpisan ugovor o prodaji i prijenosu dionica trgovačkog društva UTD Ragusa. Paket koji osigurava 53 posto vlasničkog udjela kupljen je po početnoj cijeni od 17 milijuna kuna. Od ranije je Grad Dubrovnik bio vlasnikom 26,6 posto udjela društva. Stjecanjem većinskog udjela u vlasničkoj strukturi došli smo u poziciju gospodariti strateškom imovinom na samom ulazu u Grad, na Vratima od Pila, kroz koja dnevno prođe par tisuća ljudi. Zbog toga je iznimno važno kontrolirati i promišljati taj prostor. To je krucijalno i u svjetlu novog Zakona o sigurnosti prometa na cestama u koji je, na prijedlog Grada, uveden pojam „zona prometa u zaštićenoj kulturno povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni“, a koji povijesnim gradovima pod zaštitom UNESCO-a, tako i Dubrovniku, omogućuje uvođenje organizacije i kontrole prometa s fokusom na građane i njihove potrebe.
U priču je uključena i Luka Dubrovnik? Kako je ta tvrtka povezana s UTD Ragusom i kupovinom TUP-a?
Ukratko, da nije bilo strateške odluke o preuzimanju vlasništva nad UTD Ragusom ne bi došlo do preuzimanja većinskog udjela nad Lukom, a tako niti akvizicije TUP-a. Grad Dubrovnik je u prosincu 2021. godine postao većinskim vlasnikom Luke Dubrovnik d.d., također zahvaljujući preuzimanju vlasništva nad UTD Ragusom. Naime, Luka Dubrovnik je otkupila vlastite dionice od Atlantske plovidbe, a UTD Ragusa je stekla 2,75 posto dionica ovog društva čime smo postali vlasnicima većinskom udjela 51,32 posto dionica Luke. To je posebno je značajno za razvoj urbanog prostora Dubrovnika i Gruža kao novog gradskog središta zbog čvrste opredijeljenosti Luke da bude nositeljem projekta izgradnje budućeg terminala za brodove na kružnim putovanjima. Realizacijom ovog projekta Dubrovnik bi zauzeo važno mjesto na karti homeport gradova, a značajno bi se povećala i mogućnost razvoja različitih gospodarskih grana. Tako da se vratim tri godine unazad, da nije bilo strateške odluke o preuzimanju vlasništva nad UTD Ragusom ne bi došlo do preuzimanja većinskog udjela nad Lukom niti akvizicije TUP-a.
U realizaciji cruise terminala računate i na suradnju međunarodnih partnera?
Zahvaljujući našoj destinacijskoj politici u posljednjih šest godina ostvarili smo brojne kontakte s međunarodnim organizacijama i udruženjima, a posebice je značajna suradnja udruženjem Cruise Lines International Association (CLIA), krovnom asocijacijom cruise industrije s kojima smo i potpisnici sporazuma o inovativnoj brizi o odredištu. Tako je postignut dogovor da će CLIA biti savjetodavni partner Gradu Dubrovniku prilikom planiranja izgradnje novog cruise terminala kojim će upravljati Luka. Realizacijom ovog projekta zauzeli bi važno mjesto na karti homeport gradova, a značajno bi se povećala i mogućnost razvoja različitih gospodarskih grana.
Sve što ste naveli ima i podlogu u strateškim dokumentima?
Koncept transformacije TUP-a i izgradnja putničkog terminala u skladu su s gradskim projektom „Gruž 2030.“, kojim bi prostor koji je danas zagušen prometom postao novi gradski centar, tj. prostrana gradska riva, čime bi se omogućila adekvatna prezentacija povijesnih slojeva Gruža, uključujući idiličan ladanjski ambijent, ali i industrijsku baštinu. TUP će postati mjesto zajedničkog interesa koje promiče lokalne kreativne ideje, suživot lokalne zajednice i turista. Sam projekt ima potencijal rješavanja prostorno-društvene segregacije između turista i lokalne zajednice, uvodeći programe od zajedničkog interesa izvan povijesne jezgre. Prilika je to i da se povijena jezgra dodatno „relaksira“ od pritiska turističkog prometa u sezoni. S jedne strane dobit ćemo oplemenjeni bivši industrijski pogon s javnim uslugama i kulturnom ponudom, a s druge strane turistički punkt kojim, odgovorno i dugoročno održivo, upravljaju Grad i gradska tvrtka.