U Republici Hrvatskoj godišnje u kućanstvima i poslovnom sektoru nastane 286.379 tona otpada od hrane ili 71 kilogram po stanovniku. Oko 76 posto otpada od hrane nastaje u kućanstvima, 14 posto u primarnoj proizvodnji uključujući OPG-ove, 5 posto u ugostiteljskoj djelatnosti, 3 posto u preradi i proizvodnji i 2 posto u maloprodaji i ostaloj distribuciji hrane.

To su rezultati statističkog istraživanja o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj koje je tijekom 2021. provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja prema novoj metodologiji Europske unije za praćenje otpada od hrane.

Rezultate istraživanja predstavio je ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić. Projekt je obuhvatio istraživanje nad 1000 kućanstava i oko 2000 jedinica u poslovnom sektoru, te obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Kako je pojašnjeno, dosadašnji podaci o količinama otpada od hrane po zemljama Europske unije značajno se razlikuju zbog donedavno nepostojanja jedinstvene metodologije za izračun količina. Prema postojećim podacima procjenjuje se da na razini Europske unije u kućanstvima nastaje više od pola ukupnog otpada od hrane (53 posto). S trgovinama i ugostiteljskim sektorom taj udio iznosi 70 posto, dok 30 posto otpada od hrane nastaje u sektoru proizvodnje i prerade hrane.

U Ministarstvu su naveli i kako su tijekom 2018. i 2019. doneseni su novi europski propisi kojima se regulira otpad od hrane kako bi se dobili usporedivi podaci te doprinijelo ostvarenju globalnog cilja smanjenja otpada od hrane. Novim propisima uspostavljena je zajednička metodologija i minimalni zahtjevi u pogledu kvalitete za ujednačeno mjerenje razine otpada od hrane.

U novom Zakonu o gospodarenju otpadom prenesene su odredbe novih propisa Europske unije o otpadu, među mojima je više direktiva Europskog parlamenta i Vijeća, te je u skladu s navedenim odredbama i odlukama Europske komisije Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja provelo projekt „Statističko istraživanje o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj“.

Tako je utvrđeno kako u kućanstvima 60 posto otpada od hrane čine nejestivi dijelovi hrane poput kostiju, ljusaka od jaja, kore citrusa i slično, čiji nastanak je neizbježan. Jestivi dio čini 40 posto, a to je dio čije bi se bacanje moglo spriječiti. Kada bi se u potpunosti spriječio nastanak jestivog dijela otpada od hrane, količine miješanog komunalnog otpada koji se danas odlaže na odlagališta smanjio bi se za 4 posto.

Po masi se u kućanstvima najviše baca meso, iza kojeg slijedi voće, zatim ostalo povrće te krumpir. Najčešći razlog bacanja je taj što se radi o nejestivom dijelu hrane. Ako se izuzme nejestivi dio hrane, malo više od polovine kućanstava je kao glavni razlog bacanja hrane navelo preveliku količinu kupljene i/ili pripremljene hrane, a slijedi istek roka te hrana koja je uništena/nejestiva, dok su drugi razlozi manje zastupljeni.

Otpad od hrane iz kućanstava najčešće se baca u miješani komunalni otpad, nešto više od trećine. Slijedi odlaganje u komposter te bacanje u biootpad.

Nadalje, u istraživanju je utvrđeno kako dvije trećine kućanstava kupuje hranu jednom ili dvaput tjedno. Svakodnevno to čini 22 posto kućanstava, a jednom do dvaput mjesečno 11 posto kućanstva. Što češće kućanstva kupuju hranu, ujedno time i bacaju veće količine hrane.

U resornom ministarstvu navode kako će se rezultati ovog istraživanja koristiti za izvješćivanje prema tijelima Europske komisije, u svrhu osiguravanja informacija stručnoj i široj javnosti o otpadu od hrane, te pripreme i provedbe mjera za sprječavanje nastanka otpada od hrane.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić poručio je kako ovi podaci pokazuju da svaki pojedinac može učiniti mnogo na svakodnevnoj razini u cilju smanjenja količine otpada od hrane, što doprinosi nacionalnim, ali i globalnim ciljevima, te u konačnici značajno pomažu postizanju klimatske neutralnosti. Također, poslovni sektor se više nego ikad treba okrenuti principima kružnog gospodarstva i implementirati održive modele poslovanja.

Spomenimo kako je u rezoluciji Europskog parlamenta od 10. veljače 2021. o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo navedeno da prema procjenama u EU-u godišnje nastane 88 milijuna tona otpada od hrane i da preko 50 posto tog otpada nastane u kućanstvima i na razini potrošača, te da otpad od hrane ima značajan utjecaj na okoliš i čini oko 6 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u.