TOMISLAV SOKOL

Svakako bih pozvao na snažniji osobni angažman u cilju sprječavanju rasipanja hrane i veću osobnu odgovornost, kaže eurozastupnik

Tomislav Sokol: Važno je kontinuirano raditi na edukaciji i svijesti potrošača

 Ured zastupnika

Kako smo već objavili, statističko istraživanje o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj koje je tijekom 2021. provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja prema novoj metodologiji Europske unije za praćenje otpada od hrane pokazalo je kako godišnje u kućanstvima i poslovnom sektoru nastane 286.379 tona otpada od hrane ili 71 kilogram po stanovniku. Oko 76 posto otpada od hrane nastaje u kućanstvima, 14 posto u primarnoj proizvodnji uključujući OPG-ove, 5 posto u ugostiteljskoj djelatnosti, 3 posto u preradi i proizvodnji i 2 posto u maloprodaji i ostaloj distribuciji hrane.

Tim povodom na nekoliko pitanja odgovorio nam je hrvatski europarlamentarac Tomislav Sokol iz Kluba zastupnika Europske pučke stranke, koji je ujedno i član Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO).

Kako komentirate rezultate statističkog istraživanja o otpadu od hrane koje je predstavilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja?

- Prije svega pozdravljam činjenicu da konačno imamo ujednačenu metodologiju po kojoj možemo precizno izračunati količinu otpada od hrane po državama članicama Europske unije. U tom smislu pohvaljujem napore koji su provedeni s ciljem dobivanja objektivnih rezultata istraživanja. Činjenica da u kućanstvima 40 posto otpada od hrane čine jestivi dijelovi nedvojbenu upućuje na to da moramo mijenjati prehrambene navike i prijeći na održiv prehrambeni sustav.

To je uostalom i glavni cilj Strategije 'od polja do stola' za koju sam u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta (IMCO) imenovan izvjestiteljem Kluba zastupnika EPP-a. Inače, procjenjuje se da se približno 20 posto proizvedene hrane rasipa. Taj podatak je zabrinjavajuć pogotovo ako imamo na umu da 33 milijuna ljudi u EU-u ne može priuštiti kvalitetan obrok svaki drugi dan. S tim u vezi, Europski parlament je u listopadu prošle godine opetovano pozvao na poduzimanje mjera potrebnih da bi se postigao cilj smanjenja rasipanja hrane u Uniji za 30 posto do 2025. i za 50 posto do 2030.

Koja je Vaša poruka potrošačima kad je riječ o sprječavanju nastanka otpada od hrane?

- Svakako bih pozvao na snažniji osobni angažman u cilju sprječavanju rasipanja hrane i veću osobnu odgovornost. Time se može postići znatan napredak u postizanju ciljeva smanjenja rasipanja hrane. Uz taj, subjektivni element, postoje i vanjski čimbenici koji mogu doprinijeti nastanku otpada od hrane, a na koje možemo utjecati putem regulatornog okvira. Primjerice, trend rasipanja hrane posljedica je i pogrešnog shvaćanja i zlouporabe oznake datuma „upotrijebiti do” i „najbolje upotrijebiti do”. Stoga očekujem da će Europska komisija uskoro predložiti konkretne zakonodavne akte koji će pojasniti značenje uporabe ovih oznaka na proizvodima.

Čini li se dovoljno na smanjivanju bacanja hrane?

- Uvijek postoji prostora za dodatan napredak kad je u pitanju problem s bacanjem hrane, međutim ohrabruju inicijative koje u posljednje vrijeme dolaze iz europskih institucija. Naime, Europski zeleni plan koji obuhvaća i Strategiju 'od polja do stola' ali i Akcijski plan za kružno gospodarstvo sadržajno idu prema postizanju ciljeva o smanjenju bacanja hrane. Između ostalog, uvođenjem kružnog i održivog biogospodarstva u Uniji otvaraju se poslovne prilike kao što su one povezane s iskorištavanjem otpada od hrane.

Međutim, važno je kontinuirano raditi na edukaciji i svijesti potrošača ne samo o smanjenju otpada od hrane nego i o važnosti zdrave prehrane i s tim povezanom promjenom prehrambenih navika potrošača. S obzirom na to da sam iznimno angažiran i u Posebnom odboru za borbu protiv raka Europskog parlamenta (BECA), moram podsjetiti na to da je zdrava prehrana jedna od mjera za prevenciju raka iz EU-ova plana za borbu protiv raka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 14:11