S budžetom od najmanje 330 milijardi eura za razdoblje od 2021. do 2027. godine kohezijska politika Europske unije jedan je od njezinih najvećih i najvažnijih investicijskih alata i stoga može odigrati ključnu ulogu u pomaganju Uniji da postigne cilj o klimatskoj neutralnosti do 2050. godine te ispuni obveze koje proizlaze iz Pariškog sporazuma, poručio je Europski parlament još krajem prošlog mjeseca kada je s 572 glasa za, 79 glasa protiv i 37 suzdržanih usvojio izvješće kojim se traži snažnija regionalna suradnja u borbi protiv klimatskih promjena.
S tim ciljem, zastupnici Europskog parlamenta pozvali su lokalne i regionalne vlasti u EU da pretoče klimatske ciljeve Unije u konkretne lokalne akcije, i to primjenom holističkog pristupa, zatim uzimanjem u obzir specifičnosti njihovih regija te oslanjanjem na istraživačke i inovativne politike.
Parlament je izvješćem podsjetio da se najmanje 30 posto sredstava iz kohezijskih fondova te fondova za razvoj mora potrošiti na zelene projekte te da bi se regionalni planovi trebali fokusirati na prevenciju rizika, tranziciju na obnovljive izvore energije, bioraznolikost te podržati građanske i lokalne projekte. Pritom zahtjeva i uspostavljanje učinkovite metodologije praćenja napretka koji ostvaraju nacionalne, lokalne i regionalne vlasti, i to na temelju zajedničkih standarda. Parlament je isto tako naglasio i važnost pružanja bolje podrške teritorijima koji su najpogođeniji tranzicijom prema klimatskoj neutralnosti, primjerice udaljene regije i maleni otoci. Upravo bi ta mjesta trebala, tvrde, odigrati ključnu ulogu u smislu "inovacijskih laboratorija" za razvoj čiste energije, upravljanja otpadom i kružnog gospodarstva.
Parlament također traži od država članica EU da u svoje kohezijske programe uključe i pristup "Pametno selo", dok Komisiju traži da omogući nužne alate za provedu prijedloga predviđenih Strategijom Europske unije o bioraznolikosti. Primjerice, ta strategija poziva gradove koji imaju najmanje 20.000 stanovnika da uspostavljaju urbane šume, farme, parkove i vrtove, zelene krovove i sade drveće uz prometnice s ciljem poboljšanja mikroklime i zdravlja žitelja. Naposljetku, Parlament traži veću sinergiju između različitih kohezijskih fondova, instrumenata i programa.
"Klimatska promjena nije samo stvar okoliša. Ona je stvar i ekonomske i socijalne promjene, a europske regije mogu imati veliki doprinos u borbi", istaknuo je izvjestitelj Tonino Picula (S&D) dodajući kako nam fondovi pomažu pri ulaganju u poslove, ostvarivanju bolje kvalitete života i zelenijih gradova te pobjedu nad klimatskim promjenama. Tranzicija prema klimatskoj neutralnosti moguća je samo poštenim i pravednim putem naprijed, na kojem nikoga ne ostavljamo, istaknuo je.
(Priredila: Martina Hrupić)
