Upotreba geoinženjeringa kako bi se spriječili najgori utjecaji klimatskih promjena mogli bi izložiti milijardu i više ljudi malariji, otkrili su znanstvenici. Izvješće, objavljeno u časopisu Nature Communications, prva je službena procjena kako bi geoinženjering klime mogao utjecati na porast zaraznih bolesti.
Geoinženjering uključuje uklanjanje ugljičnog dioksida iz zraka kako bi atmosfera zarobila manje topline, kao i upravljanje sunčevim zračenjem (SRM), što pak rezultira reflektiranjem sunčeve svjetlosti daleko od planeta, čime bi se apsorbiralo i manje topline.
Ova studija se bavila upravo potonjim, posebno posljedicama ubrizgavanja aerosola u stratosferu koji reflektiraju dolaznu sunčevu svjetlost. Iako se o SRM-u često govori kao o načinu ublaženje klimatskih promjena, njegov potencijalni utjecaj na zdravlje rijetko se proučava. Znanstvenici su modelirali kako bi prijenos malarije mogao izgledati u dva buduća scenarija, sa srednjom ili visokom razinom globalnog zatopljenja, s i bez geoinženjeringa. Modeli identificiraju koje su temperature najpovoljnije za prijenos komaraca iz roda Anopheles i identificiraju koliko ljudi živi u područjima gdje je prijenos moguć.
Otkrili su da su u nekim područjima visoke temperature ubile parazita malarije, tako da bi brzo hlađenje područja moglo preokrenuti te padove, što bi pak dovelo do porasta bolesti. U scenariju visokog zatopljenja, simulacije su otkrile da je milijardu dodatnih ljudi u opasnosti od malarije ako bi ži geoinženjerskom svijetu.
-Implikacije studije na donošenje odluka su značajne. Geoinženjering bi mogao spasiti živote, ali pretpostavka da će to učiniti jednako za sve može ostaviti neke zemlje u nepovoljnom položaju kada dođe vrijeme za donošenje odluka. Ako se geoinženjering odnosi na zaštitu stanovništva na prvim crtama klimatskih promjena, trebali bismo moći zbrojiti rizike i koristi - posebno u smislu zanemarenih zdravstvenih tereta, kao što su bolesti koje prenose komarci- rekao je Colin Carlson, pomoćni profesor istraživanja na Medicinskom centru Sveučilišta Georgetown i glavni autor studije
Drugi nalazi pokazuju da bi geoinženjering na nekim mjestima mogao smanjiti malariju, a na drugim je povećati. Na primjer, u oba scenarija, autori su otkrili da geoinženjering može značajno smanjiti rizik od malarije na indijskom potkontinentu. Međutim, to bi rezultiralo povećanjem rizika od malarije u jugoistočnoj Aziji.
Europski parlament još je 2018. upozorio da budući da i dalje nije dokazana uspješnost tehnologija potrebnih za sigurno i učinkovito hvatanje i skladištenje ugljika te, posebno, da se uz geoinženjering, koji je sastavni dio stvaranja umjetnih ponora ugljika, vežu rizici nepoznatih razmjera; ne može računati na to da hvatanje i skladištenje ugljika predstavlja dio bilo kakvog rješenja za ublažavanje klimatskih promjena te da se zbog toga bi smjelo izgubiti iz vida koliko je prijeko potrebno radikalno ubrzati djelovanje u području klime primjenom postojećih tehnologija i izvedivih promjena u sustavima i životnim stilovima.
