Uvjerljivom većinom glasova titulu Ptice godine 2022. osvojila je ušara (Bubo bubo), izvijestili su iz Udruge Biom.
Pored ušare, ornitolozi Udruge Biom iz Zagreba i Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode iz Osijeka ove godine nominirali su u uži izbor jarebicu kamenjarku (Alectoris graeca) i glavatu patku (Aythya ferina).
Kako su izvijestili iz Udruge Biom, od 338 glasača koji su sudjelovali u izboru, provedenom od 11. do 16. veljače na web-stranici udruge Biom, uvjerljivo najveći broj glasova (59,8 posto) osvojila je ušara.
Ušara (Bubo bubo) je, pojasnili su, druga po veličini vrsta sove u svijetu koja je ime dobila po karakterističnim velikim čupercima na glavi koji podsjećaju na uši (iako s njima nemaju veze). Žive u monogamnim parovima i ptice ostaju zajedno čitav život, a kada uspostave svoj teritorij, njega također ne mijenjaju. Gnijezdi se na liticama, strmcima, kamenolomima, a rjeđe na stablima ili tlu. Hrani se raznolikim plijenom poput kukaca, riba, gmazova, ptica i zečeva što ju čini važnim dijelom ekosustava. Rasprostranjena je duž cijelog priobalja te u Dalmatinskoj zagori, Lici i Gorskom kotaru, a gnijezdi se i na većini otoka, dok je u kontinentalnom dijelu Hrvatske lokalno rasprostranjena, najčešće u kamenolomima i njima sličnim staništima.
Nadalje u Udruzi Biom navode kako je mnogo razloga zašto je ugrožena: stradavanje od strujnog udara na električnim vodovima, krivolov, namjerno ili slučajno trovanje. Zbog nestanka stočarstva i poljodjelstva nestaju i otvorena staništa na kojima lovi, a na područjima s razvijenim penjačkim turizmom dolazi do njezina uznemiravanja tijekom gniježđenja.
- Vrijedni volonteri diljem Hrvatske već pet godina prate svoje lokalne parove ušara, a odabirom ušare za pticu godine želimo dodatno podizati svijest o svim prijetnjama s kojima se susreće te potaknuti širenje volonterske mreže čuvara ove najveće europske sove – poručuju iz Udruge Biom.
Informiraju i kako su izbor Ptice godine u Hrvatskoj prvi put 2016. godine proveli ornitolozi i organizacije koje se bave proučavanjem i zaštitom ptica i prirode, kada je tom titulom proglašena bregunica (Riparia riparia).
Izbor je ponovno održan 2018. godine, koja je proglašena godinom čigre, s fokusom na crvenokljunu čigru (Sterna hirundo) i malu čigru (Sternula albifrons), a potom 2019. koja je bila godina prepelice (Coturnix coturnix), te zlatovrana (Coracias garrulus) kao Ptica godine 2020. Sudjelovanje u izboru Ptice godine prvi je put široj javnosti bilo otvoreno 2021. godine u želji da što širi krug ljudi osvijesti potrebu dobrobiti ptica, njihovih staništa i očuvanja bioraznolikosti u Hrvatskoj.
Na taj način 2021. je za Pticu godine izabrana lastavica (Hirundo rustica), informirali su iz Udruge Biom, jedna od vodećih organizacija civilnog društva za zaštitu prirode u Hrvatskoj koja je i predstavnik BirdLifea u Hrvatskoj. Misija udruge je očuvanje bioraznolikosti zbog dobrobiti prirode i društva. Bavi se zaštitom divljih ptica te drugih vrsta i staništa, borbom protiv krivolova i drugih opasnosti za živi svijet, okuplja zaljubljenike u prirodu, organizira volontiranja, educira djecu, mlade i odrasle, provodi istraživanja te zagovara promjene koje pozitivno utječu na živi svijet. Svojim aktivnostima nastoji popularizirati znanost i širiti svijest o važnosti individualnog doprinosa očuvanju prirode.
Dodajmo kako je u Rezoluciji Europskog parlamenta od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote navedeno kako dugoročni trendovi povezani s populacijama ptica koje obitavaju na poljoprivrednim zemljištima i u šumskim područjima kao i raširenih vrsta ptica te travnjačkih leptira pokazuju da je u EU-u došlo do velikog smanjenja bioraznolikosti poljoprivrednih zemljišta.
To je prvenstveno posljedica gubitka, fragmentacije i degradacije prirodnih ekosustava, uglavnom zbog intenziviranja poljoprivrede, intenzivnog gospodarenja šumama, napuštanja zemljišta i širenja urbanih područja. Parlament podsjeća na obvezu da se spriječi pogoršanje trendova očuvanja i stanja svih zaštićenih staništa i vrsta do 2030. te da se osigura da na razini država članica barem 30 posto vrsta i staništa koja trenutno nemaju povoljan status bude u toj kategoriji ili pokazuje snažan pozitivan trend.
Parlament ističe da bi trebalo što prije postići povoljno stanje očuvanosti za sve zaštićene vrste i staništa u skladu s Direktivom o pticama i Direktivom o staništima, dvama najvažnijim dokumentima o zaštiti prirode u Europskoj uniji.
