U monitoringu sove ušare, najveće sove u Europi, koji je u veljači i ožujku organizirala udruga Biom, sudjelovala je i Javna ustanova „Nacionalni park Krka“.
- Od 1. veljače do 3. ožujka djelatnici Parka na dvadeset jednom lokalitetu duž kanjona rijeke Krke osluškivali su pjevanje mužjaka sove ušare tijekom zalaska Sunca. Rezultatima praćenja jako smo zadovoljni i ove godine: na području NP „Krka“, od gornjeg preko srednjeg do donjeg toka, zabilježeno je jedanaest pjevajućih mužjaka, tako da su potvrđena dosadašnja saznanja o gniježđenju jedanaest parova ušara – poručuju iz Javne ustanove NP Krka.
Cilj uspostave monitoringa, kako pojašnjavaju, jest praćenje trenda populacije sove ušare u Hrvatskoj, njezine rasprostranjenosti i uzroka i razmjera njezine ugroženosti. Sakupljeni podaci omogućit će bolje planiranje i predlaganje zaštite za tu strogo zaštićenu vrstu.
Pojasnili su i kako je sova ušara najveća europska sova, duga do 70 cm, s rasponom krila do 170 cm. Osim po veličini, lako se prepoznaje po velikim „ušnim čupercima“ i velikim crvenonarančastim očima. Leti moćno i postojano zbog širokih i zaobljenih krila. Kao i sve sove, ima opernaćene noge s vrlo snažnim kandžama, kojima lovi plijen. Nema morfoloških razlika između spolova osim veličine jer je ženka puno veća od mužjaka. Najčešće se hrani zečevima, glodavcima i pticama močvaricama. Za lov su joj potrebna otvorena staništa. Ne gradi gnijezda, već koristi udubine i pukotine stijena, gnijezda drugih ptica, praznine među korijenjem velikih stabala pri tlu i duplje. Parovi su monogamni i uglavnom doživotni, stoga, jednom kada uspostave teritorij, trajno ostaju na njemu.
Ističu i kako je zanimljivo da mužjak gotovo uopće nema doticaj s ptićima: on lovi i donosi hranu ženki koja ih hrani. Ženka sama inkubira jaja, a zatim i štiti ptiće od vremenskih neprilika i predatora dok ne budu stara dva do četiri tjedna, kad napuštaju gnijezdo i budu sposobni sakriti se u slučaju opasnosti.
U Javnoj ustanovi NP Krka navode i kako je ušara u Hrvatskoj neposredno ugrožena elektrokucijom na električnim vodovima, krivolovom, namjernim ili slučajnim trovanjem i mogućim srazom s elisama vjetroelektrana. Posredno ju ugrožava konverzija staništa zbog intenzifikacije poljodjelstva i napuštanja tradicionalnog stočarstva i poljodjelstva, što za posljedicu ima sukcesiju staništa. Prijetnju predstavlja i uznemiravanje na gnjezdilištima zbog rekreativnih aktivnosti.
Sveukupna populacija ušare u Hrvatskoj procijenjena je na 800 – 1200 parova.
Ušara (Bubo bubo) proglašena je i Pticom godine 2022. u izboru koji je proveden od 11. veljače do 16. veljače na web-stranici udruge Biom. Inače, ornitolozi udruga Biom i Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode u uži izbor, pored ušare, nominirali su jarebicu kamenjarku (Alectoris graeca) i glavatu patku (Aythya ferina).
Spomenimo i kako je u Rezoluciji Europskog parlamenta od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote navedeno kako dugoročni trendovi povezani s populacijama ptica koje obitavaju na poljoprivrednim zemljištima i u šumskim područjima kao i raširenih vrsta ptica te travnjačkih leptira pokazuju da je u EU-u došlo do velikog smanjenja bioraznolikosti poljoprivrednih zemljišta. To je prvenstveno posljedica gubitka, fragmentacije i degradacije prirodnih ekosustava, uglavnom zbog intenziviranja poljoprivrede, intenzivnog gospodarenja šumama, napuštanja zemljišta i širenja urbanih područja.
Parlament podsjeća na obvezu da se spriječi pogoršanje trendova očuvanja i stanja svih zaštićenih staništa i vrsta do 2030. te da se osigura da na razini država članica barem 30 posto vrsta i staništa koja trenutno nemaju povoljan status bude u toj kategoriji ili pokazuje snažan pozitivan trend.
Parlament ističe da bi trebalo što prije postići povoljno stanje očuvanosti za sve zaštićene vrste i staništa u skladu s Direktivom o pticama i Direktivom o staništima, dvama najvažnijim dokumentima o zaštiti prirode u Europskoj uniji.
