U Europskoj uniji godišnje se prema procjenama baci otprilike 88 milijuna tona hrane, a u svijetu čak 1,3 milijarde tona hrane. U Hrvatskoj, u kojoj je skoro četvrtina stanovništva u riziku od siromaštva baci se gotovo 400 tisuća tona godišnje, od čega 300 tisuća dolazi od kućanstava, odnosno 75 kilograma hrane po stanovniku. Europski prosjek je 92 kg hrane po stanovniku.

Sve te brojke dobro znaju u uredu hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Biljane Borzan (SDP), potpredsjednice eurosocijalista, koja se u svom parlamentarnom radu angažirala u poticanju smanjivanja bacanja hrane i poticanju doniranja hrane.

- Tijekom današnjeg dana u Hrvatskoj će se prema procjenama baciti preko tisuću tona hrane, od čega 135 tona kruha. U isto vrijeme, pučke kuhinje i socijalne samoposluge neće imati dovoljno zaliha za nahraniti sve koji dođu po pomoć. Ove dvije rečenice najbolje sažimlju šizofrenu situaciju u današnjoj Hrvatskoj, zemlji u kojoj višak hrane lakše dođe do otpada nego do potrebitih. Poštovanje i odnos prema hrani kao izvoru života koji su postojali do generacije naših baka i djedova je nestao i ona se danas tretira kao svako drugo potrošačko dobro – ukazivala je Biljana Borzan često, pa i danas, na ovaj problem.

Bacamo voće i povrće

Reći će i kako nova istraživanja pokazuju da gotovo polovicu ukupne količine bačene hrane u Hrvatskoj, točnije 46 posto, čini voće i povrće. Slijede nejestivi dijelovi hrane, poput ljuski jaja, listova čaja i kave s 12 posto, zatim kruh i peciva s devet posto, krumpir s osam i meso sa sedam posto.. Najmanje se baca tjestenina i riža te mlijeko i mliječni proizvodi, svako po četiri posto, riba i pripremljena jela po tri posto, te kolači, keksi i prerađeno voće i povrće po dva posto.

- Ovom temom se intenzivno bavim od 2016., kada sam bila izvjestiteljica Europskog parlamenta za izvještaj o smanjenju bacanja i povećanju doniranja hrane. Izvještaj je usvojen 2017. i od tada je EU ispunila neke od glavnih zadaća koje smo joj zadali – kaže zastupnica Borzan.

Objavila je smjernice EU za doniranje hrane, obavila istraživanje o utjecaju rokova trajanja na količine bačene hrane u Uniji, pojednostavila korištenje Fonda europske pomoći najpotrebitijima (FEAD) za projekte doniranja hrane i donijela zajedničku metodologiju za mjerenje količina bacanja hrane u svim državama članicama.

Smjernice su namijenjene državama članicama, posrednicima, humanitarnim organizacijama i drugim subjektima u procesu doniranja, te po prvi put objedinjuju upute i savjete kako urediti sustave doniranja hrane, a da se pritom poštuju svi EU propisi i ne ugrožava sigurnost hrane i zdravlje primatelja donacija.

Nerazumijevanje

- Rezultati istraživanja o rokovima trajanja pokazuju da se oko čak 9 milijuna tona hrane godišnje baci u EU iz razloga povezanih s oznakama trajnosti prehrambenih proizvoda. Građani, ali i ponekad i tvrtke, jednostavno ne razumiju razlike između „upotrijebiti do“ i „najbolje upotrijebiti do“. Iako nakon isteka ove druge oznake hrana može biti dobra za jelo još danima, tjednima, pa i mjesecima, ona se masovno baca na dan isteka. Podaci i statistike jasno pokazuju da je ili potrebno mijenjati odredbe o oznakama ili provesti sveobuhvatne edukacijske kampanje u cijeloj Uniji. Nova EU strategija „Od polja do stola“, za koju sam izvjestiteljica eurosocijalista, predviđa reformu sustava oznaka, kako bi manje zbunjivale građane i tako smanjile bacanje hrane koja je sigurna za konzumaciju. Zakonski prijedlog će biti predstavljen sljedeće, 2022. godine – kazala je Borzan.

Navodi i kako je procijenjena brojka od gotovo 90 milijuna tona bačene hrane godišnje u EU dobivena od podataka iz država članica koji su prikupljeni na raznovrsne načine.

- Mi u Hrvatskoj baratamo s brojkom od 400 tisuća tona godišnje, no uvjerena sam da će prema novoj EU metodologiji brojka biti i veća. Uvođenjem metodologije sve države članice će bacanje hrane mjeriti prema istim parametrima i kriterijima. Ti podaci će se obrađivati i interpretirati na jedinstven način, tako da će podaci biti točniji i precizniji. Do sad su države to radile na razne načine, neke su mjerile prema razvrstanom komunalnom otpadu, druge koristeći anketna istraživanja, treće su davale okvirne brojke. Neke su mjerile neiskorištene poljoprivredne viškove kao bacanje hrane, druge nisu i tako dalje. Sukladno tome, podaci su bili jako šaroliki – kaže zastupnica Borzan.

'Najdonator'

Sumirajući dosad učinjeno u rješavanju ovog problema, navodi i kako su, prema aktu kojeg je usvojila Europska komisija, Hrvatska i druge države članice morale do 2020. uspostaviti infrastrukturu i procedure za mjerenje bacanja hrane jer je to prva godina za koju se skupljaju podaci dobiveni novom metodologijom. Prvi izvještaj se očekuje 2022. godine i nakon što se dobiju ti podaci svakoj državi će se moći uvesti obvezni ciljevi smanjenja, što je također dio strategije „Od polja do stola“. Države članice EU su postavile cilj do 2030. prepoloviti količine bačene hrane, no da bi znale jesu li u tome uspjele, moraju znati koja je polazišna točka.

Jedan od načina podizanja svijesti o potrebi doniranja hrane je davanje priznanja "Najdonator“ hrvatskim tvrtkama koje su donirale najviše hrane u prošloj godini.

Biljana Borzan je tu inicijativu pokrenula zajedno s Mrežom hrane, platformom deset udruga. Mrežu hrane osnovala je 2016. godine Udruga Centar za kulturu dijaloga (CeKaDe) iz Rijeke. Ta je udruga 2015. pokrenula inicijativu za oslobađanje doniranja hrane od PDV-a. Vlada RH je prihvatila inicijativu i iste godine oslobodila doniranje hrane PDV-a i donijela pravilnik o doniranju koji je uredio odnose između donatora i posrednika.

- Nakon ukidanja plaćanja PDV-a na donacije 2015. doniranje u Hrvatskoj se nije bilo značajno povećalo, a jedan od glavnih razloga je logistička neopremljenost humanitarnih organizacija. Nedostaje kamiona, skladišta, hladnjača i ljudi. Upravo kroz FEAD se taj segment organizacije sustava doniranja može sufinancirati. Dosad se taj fond slabo koristio u tu svrhu, no nakon zadnjih izmjena regulative za očekivati je da će se to popraviti – kazuje zastupnica Borzan.

Naglašava i kako se problem bacanja hrane ne može riješiti samo odredbama i zakonima, potrebno je i mijenjati svijest. Zato je, kazuje, s Mrežom hrane 2018. pokrenula inicijativu „Najdonator“ kojom se na godišnjoj razini odaje priznanje tvrtkama koje su se istakle doniranjem hrane u prošloj godini.

- Vjerujem da nema nikoga tko ostaje ravnodušan na pune kontejnere kruha iza trgovačkih lanaca i reakcija javnosti je uvijek snažna. No, u isto vrijeme neki od proizvođača i trgovaca redovito i obilato doniraju što dobiva puno manji odjek u javnosti. Takve tvrtke želimo nagraditi da budu primjer onima koji društvenu odgovornost i solidarnost zanemaruju. Nagradu dodjeljujemo već tri godine, i od velikih tvrtki kao donatori hrane se iznimno ističu Dukat i Konzum. Od manjih tvrtki valja spomenuti Sana Delikatese – ističe zastupnica Biljana Borzan.

'Obrazovati društvo'

Podsjetimo, u prošloj godini prema podacima Porezne uprave, ukupna nabavna vrijednost donirane hrane bez PDV-a iznosila je 19.278.809 kuna. Radi se o povećanju od trećine u odnosu na 2019., kada je prijavljeno 12.991.467 kuna donacija.

Prodajna vrijednost donacija je iznosila 29.004.125 kuna, što je značajno više u odnosu na 19.836.745 kuna koliko je donirano u 2019. godini. Ukupno osamdeset i pet tvrtki je Poreznoj upravi prijavilo donacije.

Biljana Borzan naglašava kako je nužno obrazovati društvo, pogotovo mlade o vrijednosti hrane, o tome koliko truda i resursa ide u njenu proizvodnju.

- Realizirala sam suradnju sa Svjetskom organizacijom za hranu (FAO) da se u hrvatske škole uvede njihov pilot program obrazovanja o hrani. O svom trošku sam dala prevesti priručnike i prateći materijal za osnovne škole. Od prošle jeseni u četrdeset i šest osnovnih škola i vrtića grada Osijeka djeca uče o vrijednosti hrane, što je potrebno da hrana od polja dođe do stola, koliko se troši resursa i koliko truda moraju uložiti poljoprivrednici da je proizvedu. Time postaju mali ambasadori protiv bacanja hrane koji će naučeno prenijeti i svojima kod kuće – kaže Biljana Borzan.