EUROPSKI PARLAMENT

Rast cijena plina i električne energije mogao bi još više produbiti energetsko siromaštvo

Situacija je vrlo osjetljiva i ne treba je podcjenjivati, smatra zastupnica Romana Jerković
Ilustracija
 Sam Oaksey/Alamy/Alamy/Profimedia

Zastupnici Europskog parlamenta, s Vijećem i Komisijom, na plenarnoj sjednici u srijedu raspravljali su o porastu cijena energenata i mjerama za njihovo ograničavanje.

Kadri Simson, povjerenica Europske komisije za energetiku izjavila je kako bi Europska unija trebala reagirati brzo i koordinirano te je istaknula mjere koje su već na raspolaganju državama članicama i najavila kako će EK idućeg tjedna predstaviti paket mjera kako bi se ublažio rast cijena energenata i pomoglo ugroženim kućanstvima, kao i malim i srednjim poduzećima.

Do kraja godine, kako je najavljeno, Europska komisija predložit će i reformu tržišta plina kako bi postala otpornija na poskupljenja.

U priopćenju za medije EP-a, navedeno je i kako su europarlamentarci tijekom rasprave na plenarnoj sjednici zatražili istragu o manipulacijama na tržištu od strane državnih i nedržavnih aktera, te o špekulacijama na tržištu ugljikom kako bi se utvrdilo koliko su oba faktora utjecala na cijene. Eurozastupnici su inzistirali na donošenju hitnih mjera kako bi se zaštitilo najugroženije građane od poskupljenja.

Nekoliko zastupnika u Europskom parlamentu zatražilo je povećanje kapaciteta skladišta plina i uspostavu zajedničkih programa kupnje plina poput modela za kupnju cjepiva, te ujedno pozvali da se kroz europski zeleni plan poboljša energetska sigurnost i neovisnost.

Dio europarlamentaraca je ocijenio kako je kriza rezultat tržišnog pristupa energiji i djelovanja tržišnih špekulanata te su pozvali na ograničavanje cijena energije.

Uoči rasprave na plenarnoj sjednici hrvatska europarlamentarka Romana Jerković kazala je kako je porast cijena energenata na svjetskim burzovnim tržištima uvelike odgovoran za porast potrošačkih cijena. Samo u rujnu su cijene električne energije, plina i ugljena na mjerodavnim svjetskim burzama porasle za više od 100 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Hrvatska se, kazala je Jerković, suočava sa najvećom inflacijom u zadnjih osam i pol godina koja je, između ostalog, dovela do značajnog poskupljenja cijena hrane, građevinskog materija i prijevoza. Dok se u Hrvatskoj, za sada, najavljen dramatičan porast cijene električne energije za poduzeća za 40 posto nije prenio na račune koje za struju i plin plaćaju građani, Jerković podsjeća kako su cijene plina za kućanstva rasle početkom travnja ove godine.

Ujedno je upozorila kako je Hrvatska od ranije energetski siromašna zemlja: čak 17,5% građana u 2018. nije moglo platiti režije na vrijeme, dok je na razini EU-a taj prosjek 6,6 posto.

Zastupnica iz grupacije socijalista i demokrata u Europskom parlamentu istaknula je također kako rastuće cijene plina i električne energije mogu dovesti do povećanja energetskog siromaštva, no isto tako i do negativnih reakcija javnosti u odnosu na ambicije EU-a da postane klimatski neutralni kontinent do 2050. godine.

„Situacija je vrlo osjetljiva i ne treba je podcjenjivati. Moramo pronaći ravnotežu između donošenja hitnih mjera kako bi zaštitili socijalno ranjive skupine i gospodarstvo, bez da pri tome dovedemo u pitanje postizanje srednjoročnih ciljeva energetske tranzicije“, naglasila je Jerković.

Uz već ranije probleme uzrokovanih koronavirusom, Jerković ističe kako porast potrošačkih cijena može poništiti visoke stope rasta gospodarstva i usporiti oporavak od korona krize.

„Naši sugrađani se suočavaju sa dramatičnim porastom potrošačkih cijena. Porast cijena osjeti se na dnevnoj bazi: prilikom posjete benzinskoj crpki, prilikom obavljanja građevinskih zahvata u kući ili odlaskom u nabavku gdje su pojedini prehrambeni artikli poskupili i do 30 posto! Dolaskom zime, potrošači će se morati suočiti i sa skupljim računima za grijanje što će dodatno optereti već nategnute kućne budžete“, ocjenjuje Romana Jerković.

Naglašava kako nije prvi put da se u Europi suočavamo sa pitanjem sigurnosti opskrbe, te kako opet plaćamo danak izraženoj ovisnosti dobavnih pravaca o dobavljačima izvan EU-a.

„Danas ovdje raspravljamo o traženju europskog odgovora na ovaj rastući problem. Kako bi osigurali sigurnost opskrbe, konkurentnost naših poduzeća i kako bi izbjegli buduće šokove, na razini Europe trebamo smanjiti ovisnost o trećim zemljama diversifikacijom dobavnih lanaca, te iskoristiti nacionalne planove oporavka za veća ulaganja u obnovljive izvore energije“, istaknula je Romana Jerković.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. prosinac 2022 05:13