Perlica rublja, mobiteli, usisavač, prijenosno računalo... Možete li zamisliti život bez njih? Definitivno ne. Svi navedeni, ali i mnogi drugi uređaji postali su sastavni, nerazdvojivi dio naše svakodnevice i nerijetko smo u potrazi za novim, sve boljim modelima... No, svaki od tih uređaja ima svoju priču ima i prije nego uopće dođe u naše kućanstvo, kao i nakon što iz njega izađe jer nam više ne služi. Ovo su osnovne informacije koje biste trebali znati o elektroničkom i električnom otpadu u EU.
Što je e-otpad?
Prema podacima Europskog parlamenta, riječ je o najbrže rastućem otpadu u EU. Više od polovine prikupljenog e-otpada (52,7 posto) u EU čine veliki kućanski uređaji, poput perilica rublja i električnih štednjaka, nakon njih su drugi po učestalosti informatička i telekomunikacijska oprema, zatim potrošačka elektronika i fotonaponske ploče te mali kućanski aparati. Oko 7.2 posto prikupljenog e-otpada čine sve preostale kategorije e-otpada, na primjer električni alati i medicinski uređaji.
Kako EU stoji s recikliranjem e-otpada?
U Europskoj se uniji reciklira manje od 40 posto e-otpada. Stope recikliranja variraju od zemlje do zemlje, no Hrvatska je primjerice prednjačila u tome 2017. godine - reciklirala je čak 81,3 posto e-otpada. Iza nje su bile Estonija (69,8 posto) i Bugarska (68,8 posto).
Zašto je e-otpad bitan?
Bačena elektronička i električna oprema potencijalno sadržava štetne stvari koje mogu onečistiti okoliš. Isto tako, u njoj se koriste i rijetki materijali koji nerijetko potječu iz zemalja u kojima se ne poštuju ljudska prava.
Što čini EU?
Europska komisija je u ožujku 2020. predstavila akcijski plan za kružno gospodarstvo. O akcijskom je planu prošlog mjeseca glasao i Europski parlament, koji je zatražio dodatne mjere koje su potrebne kako bi EU do 2050. godine postigla svoj cilj - ugljično neutralno gospodarstvo. Među tim mjerama su stroža pravila o recikliranju i obvezujući ciljevi za upotrebu i potrošnju materijala do 2030. godine. Konkretno, oko e-otpada, zastupnici žele potaknuti duži vijek trajanja proizvoda ponovnom uporabom i pravom na popravak. Zagovara se i uvođenje univerzalnog punjača kako bi se u startu smanjila količina otpada, kao i poticaji za recikliranje elektronike. Što se tiče konteksta ljudskih prava, Europski parlament je usvojio pravila kojima od europskih uvoznika rijetkih minerala zahtjeva provjeru dobavljača.
