Kukci oprašivači imaju važnu ulogu za funkcioniranje ekosustava i bioraznolikost, sigurnost proizvodnje hrane i lijekova te dobrobit ljudi. Njihovo smanjenje može dovesti do smanjenja, čak i gubitka, mnogih vrsta biljaka, kao i organizama koji izravno ili neizravno ovise o njima. Uz to, smanjenje njihovog broja i raznolikosti oprašivača utječe na sigurnost hrane i nosi sa sobom potencijalne gubitke poljoprivrednih prinosa.
Nažalost sve se to događa zadnjih godina. Oko deset posto vrsta pčela i leptira u Europi na rubu je izumiranja, dok je trećina njih u opadanju. Stoga je EU u svojim politikama pokrenula aktivnosti za spas oprašivača, kao i poticanje bioraznolikosti. Zaustavljanje pada broja pčela i drugih kukaca oprašivača u EU-u i više mjera za zaštitu raznolikosti oprašivača, u stalnom je fokusu i Komisije i Europskog parlamenta koji se stalno zalaže za osiguranje efikasnog i usmjerenog pristupa na razini EU-a kao odgovor na smanjenje broja divljih oprašivača.
Inicijativa EU za oprašivače
Komisija u četvrtak je objavila Izvješće o provedbi prve Inicijative EU-a za oprašivače, koja donesena 2018. kako bi spriječila pad brojnosti divljih kukaca oprašivača. Iz izvješća je, kako je istaknuto, vidljiv znatan napredak u provedbi mjera iz Inicijative, ali i dalje nije jednostavno otkloniti uzroke pada brojnosti oprašivača.
- Potvrdilo se da je Inicijativa i dalje koristan instrument politike koji omogućuje EU-u, državama članicama i dionicima da se bore s tim problemom. Do kraja 2020. više od trideset djelovanja provedeno je u tri prioritetna područja: poboljšavanje znanja o padu brojnosti oprašivača; otklanjanje uzrokâ koji su doveli do tog stanja i informiranje javnosti i promicanje suradnje u cilju zaustavljanja trenda opadanja – navedeno je u informaciji EK.
Između ostaloga, Komisija je predstavila park oprašivača – interaktivni digitalni alat s ciljem podizanja svijesti o opasnom padu brojnosti oprašivača i pokretanja globalnih djelovanja za njegovo rješavanje. Park oprašivača je virtualni svijet smješten u godinu 2050., u kojem kukci oprašivači praktički više ne postoje. Mnogobrojna djelovanja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a pokazala su da javnost prepoznaje problem i spremna je djelovati.
Sustav praćenja
U okviru inicijative EU-a za oprašivače razvijen je sustav za praćenje vrsta oprašivača kako bi se bolje razumjelo stanje njihovih populacija i razlozi smanjivanja njihove brojnosti. Taj će se sustav uskoro uvesti u terensku uporabu širom EU-a. Komisija je uspostavila namjenski sustav informacija o oprašivačima te pokrenula niz ciljanih istraživačkih inicijativa.
Ipak, potreban je, navode, veći angažman, posebno kako bi se smanjio gubitak staništa u poljoprivrednim krajobrazima i učinci pesticida.
Europska unija je u Strategiji za bioraznolikost za 2030., te strategiji „Od polja do stola” i Akcijskom planu za postizanje nulte stope onečišćenja postavila konkretne ciljeve, poput širenja zaštićenih područja i obnove ekosustavâ, promicanja ekološke poljoprivrede, obnove obilježja krajobraza velike raznolikosti na poljoprivrednom zemljištu i znatnog smanjivanja upotrebe pesticida i drugih onečišćujućih tvari u okolišu koje su štetne za oprašivače.
Nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama i veće ambicije u pogledu klimatske neutralnosti pomoći će ublažiti utjecaj klimatskih promjena na oprašivače.
- Alarmantno smanjenje brojnosti kukaca koji oprašuju kultivirane i divlje biljke ugrožava sigurnost proizvodnje hrane te naš vlastiti opstanak i prirodu u cjelini. EU je uspostavio namjenske mehanizme politike za zaustavljanje tog trenda, pokrenuo djelovanja u raznim sektorima i ostvario znatan napredak u praćenju oprašivača. Današnje izvješće pokazuje da svakako trebamo poduzeti više kako bismo otklonili glavne uzroke znatnog pada njihove brojnosti. Od iznimne je važnosti sve više uključivati zaštitu oprašivača u Zajedničku poljoprivrednu politiku i zakonodavni okvir za pesticide – izjavio je ovom prigodom Povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius.
