Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta usvojio je u petak svoje stajalište i tako odgovorio na Komisijinu "Strategiju EU-a o bioraznolikosti do 2030.- Vraćanje prirode u naše živote“, koja je temeljni dio Europskog zelenog plana.

Dok jednom jednom milijunu vrsta u narušenoj prirodi prijeti izumiranje, eurozastupnici pozdravljaju ambicioznu strategiju, ali traže pravno obvezujući okvir upravljanja bioraznolikošću, sličan Europskom propisu o klimi, te pozivaju na niz obvezujućih ciljeva za 2030. i 2050. godinu kako bi se bioraznolikost poboljšala.

Europarlamentarci su izrazili i žaljenje što EU nije postigla ciljeve bioraznolikosti do 2020. godine, te istaknuli kako nova strategija mora na odgovarajući način riješiti svih pet glavnih uzroka promjena u prirodi. To su promjene u korištenju zemljišta i mora, prekomjerno iskorištavanje bioloških resursa, klimatske promjene, onečišćenja okoliša i invazivne strane vrste.
Članovi Odbora za okoliš ističu i kako je potrebno mobilizirati 20 milijardi eura godišnje za aktivnosti u zaštiti bioraznolikosti u Europi i postizanje zacrtanih ciljeva.

Također, eurozastupnici predlažu da se na UN-ovoj konferenciji u listopadu 2021. uspostavi „Pariški sporazum” o bioraznolikosti kojom će se uspostaviti globalni smjer do 2030. i kasnije.

U odgovoru na Komisijinu Strategiju EU-a za bioraznolikost, europarlamentarci traže i uspostavu zaštićenih područja za najmanje 30 posto kopnenog i morskog područja EU-a. Iako EU ima najveću svjetsku mrežu zaštićenih područja, ističu kako je i nadalje potreban plan obnove prirode, te najmanje trećina tih područja, uključujući sve šume, trebaju biti strogo zaštićene. Nacionalni ciljevi trebali bi uzeti u obzir razlike u zemljopisnoj veličini i udjelu prirodnih područja.

Što se tiče zaštite životinja i ugroženih vrsta, zastupnici Europskog parlamenta naglašavaju kako bi trebalo postići odgovarajući stupanj zaštite za sve zaštićene vrste i staništa, a za najmanje 30 posto onih koji trenutno nemaju takav status trebalo bi ga postići ili pokazati snažan pozitivan trend u tom smjeru.

Također pozivaju EU da predvodi napore na zaustavljanju komercijalne trgovine ugroženim vrstama i njihovim dijelovima.

Eurozastupnici podržavaju i uspostavljanje Europske platforme za urbano ozelenjavanje i obvezujuće ciljeve za urbanu bioraznolikost, kao što su minimalni udjeli zelenih krovova na novim zgradama i zabrana uporabe kemijskih pesticida.

Važan je i poziv europarlamentaraca na hitne akcije u zaštiti pčela i drugih oprašivača. Zastupnici se protive ponovnom odobrenju korištenja glifosata nakon 31. prosinca 2022. i ponavljaju svoj poziv na hitnu reviziju Inicijative EU za oprašivače. Traže ambicioznije praćenje oprašivača na razini cijele EU s jasnim ciljevima i pokazateljima, sve kako bi se zaustavio pad broja pčela i drugih oprašivača, koji su ključni za ekosustav i sigurnost hrane.

- Danas pozivamo na donošenje EU zakona o bioraznolikosti poput Europskog zakonu o klimi, kako bi se postavio okvir upravljanja do 2050. godine radi zaštite bioraznolikosti, uključujući obvezujuće ciljeve za 2030. Zadovoljan sam što smo podržali sve glavne ciljeve iz prijedloga Komisije i podržali izradu Europskog plana obnove prirode za najmanje 30 posto kopnenog i morskog područja EU-a. Široku podršku dobio je i zakon o zaštiti i održivoj upotrebi tla, kao i plan za zajedničko rješavanje klimatskih i kriza bioraznolikosti – izjavio je izvjestitelj César Luena (S&D).

U sljedećem koraku, Europski parlament će na plenarnoj sjednici u lipnju glasati o ovoj rezoluciji.