KLIMATSKE PROMJENE

Za dva tjedna u Glasgowu se održava Konferencija o klimi COP26, a jedna od glavnih tema je izazov kontrole temperatura u budućnosti.
Jiangsu, Kina
 Xu Congjun/Imaginechina/Imaginechina via AFP

Emisije CO2 dvadeset najbogatijih zemalja su u ponovnom porastu, prenosi BBC.

Prema Izvještaju o klimatskoj transparentnosti, iako su prošle godine pale za 6% zbog zatvaranja ekonomija uslijed pandemije koronavirusa, emisije CO2 u G20 grupi će ove godine porasti za 4%.

Očekuje se da će Kina Indija i Argentina nadmašiti svoje razine CO2 od prije dvije godine.

Autori Izvještaja tvrde da upotreba fosilnih goriva sabotira pokušaje da se temperature drže pod kontrolom.

Za dva tjedna u Glasgowu se održava Konferencija o klimi COP26, a jedna od glavnih tema je izazov kontrole temperatura u budućnosti.

Grupa G20 odgovorna je za 75% svjetske emisije CO2.

Predviđa se da će grupa ove godine upotrijebiti 5% više ugljena. Najveći porast upotrebe ugljena očekuje se u Kini, gdje se potrebe za energijom povećavaju zbog ekonomskog oporavka, a u stopu je prate i Sjedinjene Američke Države te Indija.

Cijena ugljena porasla je za 200% u odnosu na prošlu godinu.

Političari vodećih svjetskih ekonomija obećali su zelene politike u sklopu ekonomskog oporavka od pandemije, no bogate države zbog svojih financijskih obaveza ne podupiru taj plan.

Ipak, Izvještaj donosi i neke pozitivne vijesti kao što su veća upotreba solarne energije i energije vjetra u bogatim zemljama.

Obnovljiva energija čini 12 % izvora energije dok je prošle godine činila 10%.

Grupa G20 će se okupiti u Rimu nekoliko dana prije Konferencije o klimi COP26, a Alok Sharma, bivši ministar za poduzetništvo, energetiku i industrijsku strategiju Ujedinjenog Kraljevstva i čovjek koji će voditi Konferenciju, je pozvao svjetske vođe da se pridruže njegovim naporima.

Europsko vijeće je u svojim zaključcima iz prosinca 2019. usvojilo cilj klimatske neutralnosti na razini EU-a do 2050. godine, što je osnova za provedbu Europskog zelenog plana (EZP). Šefovi država i vlada su na sastanku Europskog vijeća u listopadu 2020. potvrdili potrebu povećanja ambicije do 2030. te je u prosincu 2020. usvojeno povećanje cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova na razini EU-a do 2030. godine s -40% na najmanje -55%.

Klimatski ciljevi EU-a po prvi su puta ugrađeni u europsko zakonodavstvo Europskim propisom o klimi te su postali pravno obvezujući.

Europska komisija je u srpnju 2021. godine predstavila paket klimatsko-energetskog zakonodavstva kako bi se postigao cilj od -55% do 2030. godine („Fit for 55“), kojim se svim sektorima povećavaju ciljevi za smanjenje emisija. Paket, uz ostalo, uključuje izmjenu sustava trgovanja emisijama te proširenje sustava na sektore pomorstva, zgradarstva i cestovnog prometa, povećanje ciljeva država članica za sektore koji nisu uključeni u sustav trgovanja te povećanje ponora CO2 održivim gospodarenjem šumama i održivim korištenjem zemljišta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 10:52