Da ljudske aktivnosti ubrzavaju klimatske promjene danas vjeruje 99,9% znanstvenika, dokazuje studija sveučilišta Cornell.

Stupanj znanstvene sigurnosti o utjecaju stakleničkih plinova sada je sličan razini slaganja oko evolucije i tektonici ploča, kažu autori, na temelju istraživanja gotovo 90.000 studija povezanih s klimom. To znači da među stručnjacima praktički nema sumnje kako sagorijevanje fosilnih goriva zagrijava planet i uzrokuje ekstremne vremenske prilike.

Prethodno istraživanje 2013. pokazalo je da je 97% studija objavljenih između 1991. i 2012. podržalo ideju da ljudske aktivnosti mijenjaju Zemljinu klimu.

Najnovije istraživanje recenziranih znanstvenih radova, objavljenih od 2012. do studenog 2020., provedeno je u dvije faze. Prvo su istraživači ispitali nasumično odabranih 3000 studija, u kojima su pronašli samo četiri rada koja su bila skeptična oko teze kako su klimatsku krizu uzrokovali ljudi. Zatim su pretražili cijelu bazu podataka od 88 125 studija, tražeći u njima riječi i pojmove povezane s klimatskim skepticizmom, poput "prirodnih ciklusa" i "kozmičkih zraka". Pronašli su samo 28 radova. Svi su bili objavljeni u manje renomiranim časopisima.

Autori kažu da je njihova studija, objavljena u utorak, pokazala da je skepticizam među stručnjacima danas zanemariv.

Zanimljivo je kako šira javnost i dalje ne shvaća koliko je struka suglasna oko pitanja klimatskih promjena. Takav stav se preslikava i u političku arenu, gdje je jasno kako niti političari ili nisu potpuno upoznati s razinom slaganja znanstvenika ili ,pak, to ne žele priznati. Primjerice u SAD -u, tvrtke koje proizvode fosilna goriva financirale su dezinformacijsku kampanju koja lažno sugerira da znanost još nije složna oko konsenzusa glede klimatskih promjena. Identičnim se obrascem ponašanja koristila duhanska industrija da baci sumnju na vezu između pušenja i raka.

Rad citira studiju Pew Research Centra iz 2016. koja je otkrila da samo 27% odraslih osoba u SAD -u vjeruje da su "gotovo svi" znanstvenici složni oko povezanosti ljudskih aktivnosti i ubrzanja klimatskih promjena.

Uoči konferencije COP26 u Glasgowu zastupnici Europskog parlamenta će se založiti za ubrzano djelovanje i za to da EU ostane svjetski predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena.

Očekuje se da će zastupnici izraziti zabrinutost da će do 2100. ciljevi najavljeni u Parizu 2015. dovesti do zagrijavanja znatno iznad tri stupnja, u usporedbi s razinama iz predindustrijskog razdoblja. Također će pozvati EU da zadrži ulogu svjetskog predvodnika u borbi protiv klimatskih promjena. Osim toga, zastupnici žele da se sve zemlje nakon pandemije usredotoče na zeleni gospodarski oporavak i povećaju svoje klimatske ciljeve za 2030. u skladu s Pariškim sporazumom.