Dok se u Europi održava Green Week (zeleni tjedan), kojem je glavna tema Zelena agenda, sudionici Međunarodne konferencije Parkova Dinarida koja je danas završena u Sarajevu suglasni su da Zelena agenda pruža velike mogućnosti, no naglašavaju da održivo financiranje zaštićenih područja u našoj regiji ostaje izazov.
Konferencija, koju su organizirali Parkovi Dinarida i WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode, izrodila je i zajedničku deklaraciju organizacija civilnog društva za bolje sprovođenje Zelene agende u regiji Zapadnog Balkana. Deklaracija je danas upućena Europskoj komisiji, a u njoj se od EU i vlada traži da osiguraju uključivo, transparentno i smisleno sudjelovanje civilnog sektora u planovima i projektima Zelene agende.
„Apeliramo na Europsku komisiju da ne izostavi ključne sudionike procesa koji mogu osigurati da zaštićena područja ne ostanu samo mrtvo slovo na papiru“, istaknula je izvršna direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz.
Kako je istodobno održana i Regionalna konferencija organizacija civilnog društva, svi su sudionici naglasili da je neophodna suradnja između njih i upravljača zaštićenih područja.
„Ova je konferencija potvrdila da je regionalna mreža Parkovi Dinarida dobra platforma za povezivanje svih parkova u regiji koji tako dijele dobre primjere te planiraju zajedničke projekte. Upravljači su istaknuli da žele biti aktivnije uključeni u procese zelene tranzicije Zapadnog Balkana koja će rezultirati održivim i funkcionalnijim zaštićenim područjima u našoj regiji“, istaknuo je Zoran Mrdak, predsjednik Parkova Dinarida.
Konferencija je završila panelom posvećenim ulozi žena u očuvanju prirode, na kojem su predstavnice civilnog sektora, upravljača i političarke govorile o izazovima i iskustvima u svom radu. Panel se može pogledati na Facebook stranici WWF Adrije, a u njemu su sudjelovale Sanela Klarić, zastupnica u parlamentu BiH, Ivana Vasić iz Vojvodinašuma, Iris Beneš iz Brodskog ekološkog društva te Ana Čolović Lesoska iz makedonske Ekosvesti, predstavnica WWF Adrije u Sjevernoj Makedoniji.
Konferencija je okupila 150 sudionika, među kojima su predstavnici iz 70 zaštićenih područja i oko 50 organizacija civilnog društva iz Albanije, Slovenije, Sjeverne Makedonije, Hrvatske, Kosova, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, kao i predstavnike resornih ministarstava i institucija.
Skup je održan u okviru projekta Zaštićena područja za prirodu i ljude, koji WWF Adria provodi u regiji Zapadnog Balkana od 2015. godine uz podršku Švedske razvojne agencije (Sida).
Dodajmo kako je Europski parlament u studenom 2019. proglasio klimatsku i ekološku krizu te se obvezao žurno poduzeti konkretne mjere potrebne za borbu protiv te prijetnje i za njezino obuzdavanje dok nije prekasno. U Rezoluciji od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, Europski parlament ističe da su gubitak biološke raznolikosti i klimatske promjene međusobno povezani te negativno utječu jedan na drugog, jednaka su prijetnja životu na našem planetu te je, stoga, ta dva problema potrebno hitno rješavati zajedno.
Parlament pozdravlja novu Strategiju EU-a za bioraznolikost do 2030. i njezinu razinu ambicije, kao i glavnu ambiciju da do 2050. svi svjetski ekosustavi budu obnovljeni, otporni i primjereno zaštićeni. Ujedno naglašava da je potrebno uložiti krajnji napor da se taj cilj što prije postigne. Također smatra da bi pri provedbi Strategije trebalo osigurati dosljednost s drugim strategijama europskog zelenog plana, kao što je Strategija „od polja do stola”.
Parlament prepoznaje važnost triju dimenzija održivog razvoja: ekološke, ekonomske i socijalne, te podsjeća da ekološka dimenzija, uključujući biološku raznolikost i očuvanje ekosustava, podupire druge dvije dimenzije te da je temeljna osnova za održivi razvoj i postizanje ciljeva održivog razvoja.
