Dnevna potrošnja mesa u Velikoj Britaniji pala je za 17% u posljednjem desetljeću, pokazalo je istraživanje. Nova studija objavljena u časopisu Lancet Planetary Health, otkrila je da većina ljudi jede manje crvenog i prerađenog mesa u odnosu na prije deset godina. Velika konzumacija crvenog i prerađenog mesa može povećati rizik od zdravstvenih problema, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2, pa čak i određene vrste raka. Industrija mesa također ima negativan utjecaj na okoliš, budući da proizvodi više emisija stakleničkih plinova koji zagrijavaju planetu više od svih drugih vrsta poljoprivrede i proizvodnje hrane. Istovremeno Britanci jednu više bijeloga mesa, nego što su to činili u prošlosti.

Smanjenje se ipak ne događa dovoljno brzo da bi se postigao ključni nacionalni cilj, postavljen Nacionalnom prehrambenom strategijom, u kojem se preporučuje pad potrošnje mesa u Velikoj Britaniji za 30 posto u sljedećih 10 godina.

Istraživački tim sa sjedištem u Oxfordu koristio je podatke Nacionalnog istraživanja o prehrani koje sadrži detaljno istraživanje prehrambenih navika više od 15.000 ljudi diljem zemlje. Njime je potvrđeno da se dnevna potrošnja mesa smanjila za oko 17 grama dnevno po osobi.

Ono što istraživanje nije otkrilo jest razlog zašto su ljudi mijenjali prehranu. No istraživanje tržišta u 2019. pokazalo je da je gotovo 40% mesojeda aktivno pokušavalo smanjiti potrošnju, a mnogi su naveli zdravstvene ili ekološke razloge.

Znanstvenici naglašavaju kako postoje velike razlike u utjecaju mesa na okoliš; ovisno o tome koja se stoka hrani i gdje se i kako proizvodi meso. Naime, lokalno proizvedeno meso stvara mnogo manje emisija nego od uvezenog.

Odbor za poljoprivredu Europskog parlamenta u travnju 2019. odobrio je Amandman 165 u kojemu se traži da se zabrani deklariranje veganskih proizvoda nazivima proizvoda životinjskog porijekla. Sve biljne imitacije mesa, poput veganskih burgera, steakova i kobasica, i dalje se smiju tako zvati. No veganski jogurti, sirevi i maslaci ne smiju se zvati po mliječnim proizvodima. Biljna mlijeka, bademovo, rižino. zobeno i druga, mogu zadržati imena jer su najdulje na tržištu u ovoj kategoriji i kupci su se već navikli na njih.