Teško da prođe tjedan bez vijesti kako se s tržišta povlači neki proizvod zbog pojave pesticida, sulfita ili nekog drugog oblika nesukladnosti, no čini se kako zahvale zbog brige o zdravlju potrošača najmanje trebamo uputiti domaćim inspekcijskim službama - a puno više Slovencima, Nijemcima i ostalim državama Unije.
Do tog zaključka dolazi se analizom godišnjeg izvješća o sustavu brzog uzbunjivanja za hranu RASFF, a u koji države članice dojavljuju kada unutar svojih granica detektiraju hranu opasnu po zdravlje.
A taj 40-ak stranica dugački dokument za 2020. godinu otkriva kako je Hrvatska četvrta u nizu država s najmanjim brojem otkrivenih slučajeva - naše inspekcijske službe lani su u RASFF dojavile tek 21 notifikaciju - dok su naši susjedi Slovenci to učinili čak 40 puta, Talijani čak 297, Bugari 215, Poljaci 185...
Ako bi netko iz ovoga zaključio da statistika sugerira kako u Hrvatsku dolazi zdravstveno ispravnija hrana nego u ostatak Europe, gadno bi pogriješio - treba u obzir uzeti činjenicu da je Njemačka lani u RASFF poslala čak 531 prijavu, a malo je vjerojatno da bi Nijemci dopustili da se njihovim građanima prodaje po zdravlje opasna hrana, posebno opasnija od one u ostatku Europe.
Prije će ipak biti da su mizerni brojevi koje dojavljujemo u europski sustav posljedica slabih i nedostatnih inspekcijskih kontrola hrane, a koji, prema javno dostupnim podacima, iz godine u godinu padaju.
Iz izvješća koja je do kraja 2017. godine objavljivalo Ministarstvo poljoprivrede vidi se kako su inspekcije 2011. uzele 21.670 uzoraka, potom brojke tri godine kasnije padaju na njih samo 13.161 da bi do 2017. narasle na nešto malo iznad 19 tisuća.
Nakon te godine više nije moguće pronaći izvješća koja bi na jednom mjestu objedinjavala brojke o uzorkovanjima hrane.
Iz Hrvatske poljoprivredne komore upozoravaju kako su uvjereni da su kontrole hrane u Hrvatskoj slabije nego u drugim zemljama Unije, i to ponajviše robe koja u Hrvatsku pristiže iz uvoza, dok su domaći proizvođači podvrgnuti rigoroznim i strogim nadzorima.
“Često dobivamo prigovore na vrlo rigorozne kontrole i kazne dok se uvoz slabije kontrolira jer se poštuje sustav sljedivosti”, poručuju iz Komore napominjući kako je potrebno postrožiti pregled i kontrolu uvoza mesa, mlijeka, voća i povrća te pekarskih proizvoda.
To su ujedno skupine proizvoda za koje na razini Europe pristiže najveći broj notifikacija.
Sve skupa ih je u 2020. bilo 3862, a zabrinjavajuće je kako je udio prijava hrane s potencijalnim opasnostima za zdravlje u odnosu na godinu ranije narastao za čak 22 posto.
Najveći dio obavijesti odnosio se na voće i povrće, i to poglavito zahvaljujući velikom broju prijava iz Bugarske, koja je otkrila turske proizvode s pesticidima, potom slijede dijetetski proizvodi i dodaci prehrani, meso, žitarice te riba i mlijeko.
Notifikacije koje je poslala Hrvatska odnosile su se na proizvode podrijetlom iz 14 zemalja, među kojima su i dva hrvatska proizvoda, a otkriveni su prilikom uvoza na granici, u maloprodaji, veleprodaji te nešto zahvaljujući uzorkovanju kod proizvođača te na skladištima.
Zanimljivo je međutim kako je prošle godine na razini cijele Unije u sustav RASFF prijavljeno sedam proizvoda s podrijetlom iz naše zemlje od kojih su hrvatske inspekcije otkrile njih tek dva dok su Slovenci prijavili čak četiri naša proizvoda.
S ovim podacima suočili smo i Ministarstvo poljoprivrede, iz kojeg su nam na naš upit, a posebno na usporedbu sa Slovencima, odgovorili kako broj prijava “ovisi o brojnim faktorima kao što su veličina tržišta, promet robe, vrsta proizvoda koja se uzorkovala, radi li se o domaćim proizvodima, uvezenim iz trećih zemalja ili unesenim iz drugih zemalja članica, rezultatima provedenih službenih kontrola i monitoringa te broju i vrsti nesukladnih nalaza”.
Je li taj broj dostatan, ne govore, no statistika iz Europe jasno ukazuje da su domaći potrošači i po ovom pitanju građani drugog reda.