Sektori gospodarenja otpadom u EU i Ujedinjenom kraljevstvu mogli bi do 2035. godine pomoći "uštedjeti" gotovo 300 milijuna tona CO2e, pokazala je studija objavljena krajem prošlog mjeseca, a čije je rezultate prenio portal letsrecycle.com.
Studiju koja se bavila izračunom količine CO2e (ekvivalent CO2 je univerzalna mjerna jedinica za emisije stakleničkih plinova koja odražava njihov različit potencijal globalnog zatopljenja) izradile su konzultantske tvrtke Prognos iz Švicarske i CE Delft iz Nizozemske.
Tijekom izrade studije bavili su se s ukupno 10 podsektora otpada koje zakonodavstvo EU "cilja" - to su papir, staklo, plastika, željezo, aluminij, drvo, tekstil, gume, biootpad i gorivo iz otpada (RDF).
Količina navedenih vrsta otpada u 2018. godini popela se, navodi se u studiji, na 505 milijuna tona, odnosno 19 posto ukupne količine otpada u EU i na otoku. Iste te godine pokazalo se da je europski sektor gospodarenja otpadom bio odgovoran za 13,2 milijuna tona CO2e.
Kad bi se, nastavlja se u studiji, aktualno zakonodavstvo EU, ali i ciljevi vezani uz recikliranje proširili i na otpad koji nastaje građenjem i rušenjem objekata (C&D otpad), sektor gospodarenja otpadom mogao bi do 2035. godine "uštedjeti" 150 milijuna tona CO2e, a s još ambicioznijim recikliranjem i smanjenjem odlaganja otpada ta bi se brojka mogla povećati na čak 296 milijuna tona CO2e u istom roku.
"Klimatski izazovi zahtijevaju potpuno provođenje postojećih zakona Europske unije, osnaženih Europskim zelenim planom. Pozivamo na punu provedbu ciljeva vezanih uz recikliranje i odlaganje i pozivamo zakonodavce EU da postave daljnje regulatorne signale", poručio je na predstavljanju studije Peter Kurth, predsjednik Europskog udruženja za gospodarenje otpadom. Dapače, pozvao je na skoro uvođenje novih zakona o odlaganju i recikliranje, i to "prije nego bude prekasno".
Njegovo upozorenje nije bez razloga. Naime, EU se trudi, no količina otpada koja se generirana na europskom kontinentu i dalje je ogromna. Dapače, količina ambalažnog otpada u EU i dalje raste. Samo u 2018. godini je svaki pojedini stanovnik generirao 174,1 kilogram otpadne ambalaže. Kako bi se izborila s tim podatkom, Europska komisija se obvezala koristiti potpuno reciklirajuću ambalažu do 2030. godine, kao dio svog akcijskog plana za kružno gospodarstvo. Dio tog akcijskog plana je i najavljena revizija Direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu. Revizija se očekuje ovog proljeća, a konačni je cilj - koji podržava i EU parlament - stvoriti tržište za sekundarne sirovine i povećati potražnju za recikliranim materijalima.
"Ako nastavimo koristiti sve te prirodne resurse ovom brzinom do 2050. godine, nećemo trebati jedan planet, trebat ćemo ih tri", rekao je svojedobno za Euractiv Jan Huitema, nizozemski eurozastupnik koji je radio na izvješću Europskog parlamenta o akcijskom planu za kružno gospodarstvo. Teško se ne složiti s njim.
