Od kada je 2015. godine postignut Pariški sporazum, na globalnoj smo razini potrošili čak pola trilijuna tona sirovina, prenio je portal Recycle Magazine pozivajući se na izvješće organizacije Circle Economy. Izvješće je objavljeno u siječnju, a sadrži vrlo važno upozorenje: svjetski lideri propuštaju poduzeti iskorak prema kružnom gospodarstvu koje bi preokrenulo trend manijakalne potražnje za sirovinama.

Kružno gospodarstvo, navodi se dalje, može imati iznimno velik učinak na klimatske promjene. Naime, 70 posto emisija stakleničkih plinova povezano je upravo s proizvodnjom i potrošnjom različitih proizvoda - od zgrada i transporta do hrane i odjeće. No, nažalost, većinom se govori govori o rezanju količine emisija smanjenjem upotrebe fosilnih goriva, dok se sama ekstrakcija resursa i stopa konzumacije jedva spominje, navodi se u izvješću. Dapače, tek trećina nacionalnih planova o klimatskim promjenama uopće spominje kružno gospodarstvo.

Izvješće navodi nadalje kako globalno gospodarstvo troši 70 posto više sirovina nešto što ih svijet može sigurno nadomjestiti - 89,8 milijardi tona 2016. godine, više od 100 milijardi 2019. i više od 101,4 milijardi 2020. godine. Više od 90 posto toga što uzimamo od našeg planeta kako bi ispunili svoje potrebe i želje naposljetku pak završi u otpadu, dok se samo 8,6 posto materijala reciklira. Dapače, to korištenje resursa i emisije samo će i dalje rasti s porastom stanovništva. U drugoj polovici stoljeća trebalo bi nas biti više od 10 milijardi, a predviđa se da će se područje prekriveno zgradama gotovo udvostručiti u idućih 40 godina. To je jednako nastanku grada veličine Pariza svakog tjedna.

Iako ga mnoge vlade još ne prepoznaju kao ključni princip borbe protiv klimatskih promjena, kružno gospodarstvo ipak kao ideja sve češće postaje stvarnost. No, i tu se vlade često koncentiraju samo na recikliranje te nerijetko ne ističu u dostatnoj mjeri njegovu važnost u smanjenju emisija.

"Prijelaz na potpuno kružno gospodarstvo za vrijeme jedne generacije tražit će hitnu i sveobuhvatnu akciju svih dijelova društva. Nacionalne i lokalne vlade trebaju dati smjer i omogućiti uvjete, potrošači trebaju raditi izbore koji ohrabruju kružno gospodarstvo, a tvrtke potpuno redizajnirati svoje procese", navodi se u izvješću.

Europska unija je jedna od onih koja je predana principu kružnog gospodarstva.

Naime, odgovorna za nastanak više od 2,5 milijardi tona otpada na godišnjoj razini, trenutno radi na izmjenama uredbi o gospodarenju otpadom kako bi se potaknuo pomak prema kružnom gospodarstvu.

Europska komisija je u ožujku 2020. godine, u sklopu Zelenog plana i u skladu s novom industrijskom strategijom, predstavila novi akcijski plan za kružno gospodarstvo koji uključuje prijedloge o održivijem dizajnu proizvoda, smanjenju otpada i osnaživanju građana (uvođenjem primjerice "prava na popravak"). Akcijski plan se posebice koncentrira na resursno intenzivne sektore (elektronika, informacijska i komunikacijska tehnologija, plastika, tekstil i građevina).

Europski parlament se, kako je navedeno na njegovoj internet stranici, o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo izjašnjavao u veljači 2021. godine. Tada je tražio dodatne mjere za postizanje ugljično neutralnog, ekološki održivog, netoksičnog kružnog gospodarstva do 2050. godine. Među tim dodatnim mjerama su i stroža pravila o recikliranju, ali i obvezujući ciljevi u pogledu upotrebe i potrošnje materijala do 2030. godine.