U Hrvatskoj smo pronašli prve startupe koji o održivosti razmišljaju drugačije. Njihovi su proizvodi poput alata koji tvrtkama mogu pomoći da prate i upravljaju vlastitim ESG planovima. Djeluju od poljoprivrede i zaštite na radu do turizma i procjene klimatskih rizika. Njihov je značaj sve veći, jer neovisno koliko je lagano procijeniti ESG postignuća za jednu tvrtku to postaje jako složeno kad se traži da se to sve prati i za sve partnere te tvrtke. Cijeli lanac vrijednosti. I time ESG postaje prilika za biznis.
Aplikacija za poljoprivredu
Najzvučnije ime u tom području u Hrvatskoj je Agrivi. Vodeći je igrač u području održive poljoprivrede u Hrvatskoj, ali i jedan od najvećih globalnih agritech startupa nezavisnih od velikih prehrambenih kompanija. Rješenja Agrivija koristi plejada giganta – vodeći proizvođač bobičastog voća Driscolli, zatim Sauza Tequila i McCormick, tvrtka koja je najveći proizvođač začina u svijetu, a tu je i Nestle.
- Poljoprivredna proizvodnja je danas puna kontroverzi i neodrživa u svakom pogledu - u srž problema upire Matija Žulj, direktor Agrivija.
Dodaje da s druge strane, kad se spomene održivost, većina ljudi misli na okoliš, klimatske promjene i bioraznolikost. Navodi da to je jedan od osnovnih stupova održivosti.
- Ali postoji i ekonomska održivost koja nalaže da nije jedini cilj samo proizvesti hranu na okolišno održiv način, jer ako on nije profitabilan, poljoprivrednik će propasti – objašnjava direktor najuspješnijeg domaćeg agritech startupa.
Agrivi, primjerice, ima takozvane 360 proizvode koji omogućuju poljoprivrednicima da jednostavno naprave proračun proizvodnje za narednu godinu. Osim toga, korisnici pomoću Agrivija mogu upravljati poljoprivrednim gospodarstvom i imati nadzor nad svim procesima tijekom godine: od izrade plana usjeva, dnevnih ili tjednih planova, praćenje izvođenja radova do osiguravanja potpune sljedivosti proizvodnje.
Rezultat je da poljoprivrednik pomoću Agrivija može krajnjem potrošaču ponuditi transparentan uvid u način na koji je proizvedena hrana koju jede. Kompletna priča od polja do stola. Baš ta opcija pojednostavnjuje poslovanje prehrambenim kompanijama koje EU planira tražiti da izvještavaju mjerljivo o svom utjecaju na okoliš, ali ne samo sebe već i svog lanca opskrbe.
- Upravljanje životnim ciklusom poljoprivredne proizvodnje sada nam je glavni fokus - ističe.
Pozadina priče ja prava startupovska, puna tehnologije. U Agrivijevu platformu integrirani su njihovi IoT proizvodi, senzori koji daju izravan uvid u mikroklimatske uvjete na datoj lokaciji u stvarnom vremenu. Tako se može pratiti vlažnost i temperatura. Pruža im i mogućnost upravljanja flotom poljoprivredne mehanizacije korištenjem Fleet platforme.
- Mislim da su kompanija svjesne da moraju mijenjati poslovnu praksu, ne samo zbog ESG-a već i zbog unapređenja cjelokupnog prehrambenog sustava - kaže Žulj.
Prilika za razvoj
Navodi da im ESG već donosi prve kupce. Mahom one u inozemstvu, ali navodi da očekuje rast i u Hrvatskoj.
Pojašnjava da je spora digitalizacija veliki problem na domaćem tržištu. Do sada je prema njegovim riječima digitalizirano svega pet posto poljoprivredne proizvodnje u zemlji. Usporedbe radi, u EU je prosjek 20 posto, a u SAD-u 30 posto.
- Ima prostora za digitalizaciju i zbog toga što trenutačno tek polovicu potrebe za hranom stanovništva proizvodimo u Hrvatskoj, i to unatoč poticajima - kaže Žulj.
Tumači da rješenje nije samo u softveru već upravo u transformaciji cijele industrije. To opisuje kao uvođenje novih koncepata i prakse usmjerene na proizvodnju zdrave, sigurne i nutritivno bogate hrane proizvedene na održiv i profitabilan način.
- Država tu igra važnu ulogu kao regulator, a primjerice obveza izvješćivanja o sljedivosti poljoprivredne proizvodnje mogla bi povećati transparentnost i pomoći u toj transformaciji - kaže Žulj.
Hrvatski startupi ne razmišljaju samo o održivosti na njivama već i o onoj na moru i rijekama, sve kako bi pomogli turizmu, ribarstvu, transportu, proizvođačima obnovljivih izvora energije i drugim industrijama. Posebno zanimljiv po tom pitanju je zagrebački SeaCras.
Održivi turizam
Mario Špadina, suosnivač i direktor SeaCrasa kaže da su se fokusirali na održivost u priobalnom području. Posebnim algoritmima ovaj startup obrađuju više vrsta satelitskih snimaka visoke rezolucije i stvara informacije o parametrima kvalitete mora, stanja površine i dna u priobalnom pojasu. Služe se radarskim, multi i hiperspektralnim snimkama kako bi očitali spektralni odziv površine promatranog mora.
- Osnovna vrijednost satelitskog praćenja kvalitete mora i vodenih površina je u brzom dobivanju informacija u gotovo realnom vremenu te mogućnosti analize do nedavno nezamislivo velikih vodenih površina po vrlo ekonomičnim cijenama – govore nam iz SeaCrasa.
Proizvod im je već prepoznat na hrvatskom tržištu pa su ostvarili suradnju s lukom za kruzere, Zadar Cruise Portom. Za njih prate stanje mora u čitavom zadarskom arhipelagu kojim plove kruzeri. Surađuju i s nekima od najposjećenijih hrvatskih destinacija - nacionalnim parkovima Brijuni, Mljet i Parkom prirode Telašćica, gdje promatraju biokemijske parametre mora.
- Naš cilj je pomoći klijentima da usklade svoje poslovanje s očuvanjem i zaštitom morskog okoliša od dalje degradacije kako bi postigli održivost. Konačni cilj je kratkoročno i dugoročna održivo uživanje prirodnih resursa – kažu iz SeaCrasa.
Zanimljivo je da je Agencija Europske unije za svemirski promet (EUSPA) navela SeaCras kao jednog od pružatelja podataka koji služe pri zelenoj transformaciji poslovanja. Na njihovim web stranicama pronašli smo pak da tvrde da korištenjem SeaCrasa iznajmljivači mogu podići svoje prihode. Kažu nam da je to zbog izazova prekomjernog turizma koji narušava kvalitetu života stanovnika u turističkim destinacijama. No, održivost je važna i turistima, jer se preko 80 posto turista izjasnilo da preferiraju destinacije koje transparentno govore o održivosti i time sprječavaju manipulativni zeleni marketing, odnosno greenwashing.
- Ulažući u održivo upravljanje okolišem kao glavnim resursom turizma, te vidljivošću i komunikacijom svojih rezultata u tom području, ostvaruje se destinacijska konkurentnost koja se u drugom koraku održava i na visinu ostvarenih prihoda. Turisti destinacije, smještaj i aktivnosti u vrijeme putovanja više ne biraju na temelju praznih tvrdnji, nego temeljem objektivnih podataka i certifikata koji govore o posvećenosti održivom okolišu – konstatiraju iz SeaCrasa.
Hrvatski startup Climatig cijelu priču o ESG-u odveo je još korak dalje. Oni rade procjenu klimatskih rizika za vlastitu imovinu sve do 2010. godine. U obzir uzimaju osam klimatskih rizika – obilnu oborinu, sušu, poplavu rijeke i mora, tropske ciklone, olujni vjetar, šumski požar i toplinski val – a do kraja ove godine planiraju uvesti algoritme za tuču, kasni mraz, odron i lavinu.
- Sam izračun rizika bazira se na klimatskim modelima, satelitskim podacima, povijesnim podacima te ulazim podacima korisnika, a imamo i vlastite istrenirane modele strojnog učenja koji povezuju sve te elemente i stvaraju dodatnu vrijednost - otkriva nam Alen Šterpin, glavni znanstvenik i suosnivač Climatiga.
Veliki računalni modeli
Navodi da svaku od klimatskih opasnosti razmatraju zasebno budući da se pokretači tih opasnosti razlikuju. Za svaku imaju zaseban model. Za izračune koriste infrastrukturu u najvećim europskim i svjetskim institucijama. Razmatraju dva različita scenarija buduće klime: umjereni klimatski scenarij RCP 4.5 i ekstremniji RCP 8.5.
Poslovno su zasad fokusirani na banke i osiguranja, institucije koje najbolje razumiju potrebu za procjenom rizika. No, od jeseni, uz otvorenost i prema drugim tvrtkama i organizacijama, planiraju uvesti uslugu i za krajnje kupce. Već surađuju i s državnim institucijama i jedinicama lokalne samouprave. Doznajemo da su za veliki broj nekretnina već izračunali klimatske rizike te su sklopili i prve dugoročne ugovore.
Globalne ambicije
Šterpina napominje kako, da bi osigurali što ažurnije i točnije podatke, surađuju s Copernicusom, Europskom svemirskom agencijom (ESA), Zajedničkim istraživačkim centrom Europske komisije, Nacionalnom agencijom za istraživanje oceana i mora te s Graphite Notom, aplikacijom za strojno učenje.
- Za razliku od velikog broja dostupnih alata, Climatig pruža korisnicima kvantificiranu informaciju o fizičkom klimatskom riziku na točnoj lokaciji. Dosadašnji se alati baziraju i na povijesnim podacima, dok mi imamo tehnologiju s kojom razmatramo buduće scenarije. Klimatski rizici koje izračunavamo u skladu su sa smjernicama EK – naglašava Šterpina.
Dodaje da je ovo potonje važno zbog usklađenosti sa zahtjevima EU Taksonomije. U planu im je proširenje pokrivenosti na Sjevernu Ameriku i Istočnu Aziju, a tijekom 2024. žele se proširiti globalno.
ESG priča polako silazi i u tvornice, odnosno industriju. Domaći startup Spotsie tako nudi rješenje za praćenje poslovanja u velikim naftnim i energetskim pogonima. Radi se o IoT i cloud sustav koji prati podatke o raznim pokazateljima u velikim industrijskim pogonima. Njihov sustav koriste Inina rafinerija u Rijeci i metalurška kompanija Omco.
Priča o ESG-u time postaje sve šira i jasno usmjerava i velike tvrtke i startupe kako pomoći u spašavanju planete Zemlje.
++
>> PDF magazina možete preuzeti ovdje <<