U posljednjih 13-ak godina iz Hrvatske je trbuhom za kruhom otišlo više od 300.000 ljudi, najčešće mladih i obrazovanih. I premda se povremeno događaju slučajevi povratka ekonomskih emigranata iz Dublina, Kölna ili Osla, uglavnom je riječ o ljudima koji se nisu posebno dobro snašli ili su se razočarali u način života u stranoj zemlji. Takvih slučajeva čak ima sve više i više.
Ali ljudi koji su ekstremno visokoobrazovani, imaju fantastično zanimljiv i dobro plaćen posao u vjerojatno najuređenijoj zemlji na svijetu, Švicarskoj, i upravo su tamo zasnovali obitelj, pa su se unatoč svemu tome, ničim izazvani, odlučili vratiti u Hrvatsku - takav vjerojatno postoji samo jedan i upravo sjedi prekoputa mene.
Matej Kuhar visok je i vitak tridesetogodišnjak, ugodnog smiješka i laganog, skuliranog slavonskog izgovora. Iako matematičar i fizičar po struci, a sada vrlo uspješan i zaposlen biznismen kojeg je u Hrvatsku privukla ponuda fintech kompanije Aircash, djeluje kao da mu se nikada nigdje ne žuri. Promatra svijet ispod svojih doktorskih cvika i uživa na terasi zagrebačkog kafića. Specifičnost je Matejeva povratka iz "gastarbajterstva" što je doktorirao na jednom od najprestižnijih svjetskih sveučilišta, ETH u Zürichu (Eidgenössische Technische Hochschule Zürich), ustanovi koja je dosad svijetu dala 22 dobitnika Nobelove nagrade. I on i supruga imali su stabilne i dobre poslove, u Švicarskoj su im se rodila djeca. Ono što je meni bilo logično prvo pitanje jest: Pa dobro, čovječe, jesi li ti normalan?
"Supruga i ja smo gledali da se vratimo u Hrvatsku već i prije nego što sam se zaposlio u Aircashu. Tamo jest viši standard, ali kada dobiješ klince, nekako ti se posve promijeni perspektiva. U drugoj zemlji cijeli si život stranac. Ima tu malo i želje da nekako vratimo nešto ovom društvu, ipak smo tu dobili dobro školovanje. Aircash je bio fer prema meni, činilo mi se i kao da je ta tvrtka jedna dobra priča, supruga, koja je logopedica, već radi na Rebru, tako da je sve ispalo dobro", kaže Matej Kuhar.
Kao vrhunski fizičar zaposlio se u banci
Prije nego što je došao do ETH, Matej je svoje prve edukacijske korake odradio, naravno, u Hrvatskoj. Prvo matematičku gimnaziju u rodnom Slavonskom Brodu, a fakultetsko obrazovanje u Zagrebu.
"Završio sam istraživačku fiziku na PMF-u, a diplomski sam radio na opservatoriju na Hvaru, gdje se nalaze teleskopi za fiziku zvijezda i za solarnu fiziku. Oni nisu ni dio Ruđera ni PMF-a, nego su dio Geodetskog faksa. Povezao sam se s njima pred kraj faksa, fizika Sunca bila mi je zanimljiva jer zaista utječe na nas. Mentor mi je tada bacio bubu u uho rekavši da zna tu odličnu grupu ljudi u Švicarskoj, javio sam se, otišao na intervju i dobio posao. Moj mentor iz Švicarske je čovjek koji je ‘principal investigator‘ za jedan od deset instrumenata na misiji Solar orbiter, što je projekt Europske svemirske agencije. Dobio sam šansu raditi kalibraciju za to i jednostavno sam morao otići. I uz to još dobiješ doktorat na ETH. To mi je, dakle, bio doktorat", prisjeća se.
Rad na doktoratu trajao je četiri godine, nakon čega je ostao još dvije godine na postdoktorskom studiju. A onda, kao vrhunski obrazovan fizičar s preciznim poznavanjem solarnog sustava, Kuhar se zaposlio - u banci.
"Ekonomija me nekako uvijek zanimala. Kod znanosti me odbio pomalo taj nomadski stil života, jer da bi stvarno bio u vrhu moraš odraditi tri ili četiri postdoktorata na različitim mjestima, a ja sam se još 2016. vjenčao i supruga je za mnom došla u Švicarsku. U dvije je godine naučila njemački do razine C2, zaposlila se i kako da joj onda sada, nakon godinu dana, kažem - hej, znaš što, moramo sada ići u, ne znam, Pariz. To mi je bio ‘deal breaker‘, jer sam uvijek htio imati obitelj. Danas imamo dvoje klinaca i bankarstvo mi se zapravo činilo kao logičan korak, jer u tom je poslu prilično mnogo fizičara i matematičara", kaže Matej.
Priznaje da je imao dosta sreće s izborom banke.
"To je bila jedna manja regionalna banka, ali je šefica bila IT-jevka i htjela je da se smanji utjecaj klasičnog načina zarađivanja u bankarskom sektoru, a to je da posuđuješ novac za višu kamatu nego što je ti posuđuješ od drugih. Tako je ta banka napravila svoj ‘core‘ bankarski sustav, koji se prodaje kao Software as a Service (SaaS) drugim bankama. Oni su nam naprosto plaćali licencu da koriste taj softver, a napravljen je modularno, tako da se i druge kompanije mogu spojiti. U tom smo smislu radili i s mnogo fintech kompanija, neobanaka kojima je skupo dobiti bankovnu licencu, pa smo im mi bili bankovna podrška, a oni su onda radili svoje front end i usluge. I onda nekako kad uđeš u taj fintech svijet, čuješ za druge tvrtke, kao i u svakoj drugoj branši, pa sam tako čuo i za Aircash", objašnjava Matej Kuhar.
Javio se na natječaj za juniorsku poziciju
Da stvar bude još luđa, Aircash, rastuća hrvatska fintech tvrtka koja se sve više širi u regiji i dalje po Europi, nije headhuntala Mateja. On se javio njima, i to za neku junior poziciju za koju je bio debelo prekvalificiran.
"Bio sam upravo išao na neko doškolovanje za risk management i taman se podudarilo da je Aircash tražio nekog juniora upravo za upravljanje rizikom. Moja je logika bila da to možda nije baš moja ekspertiza, ali prijavit ću se, malo ću ispitati tržište, pa tko zna, tvrtka raste i naposljetku će im više trebati ljudi nego pozicije. Poslao sam im svoju prijavu i bogme su mi se brzo javili, bili su vrlo otvoreni, odmah su mi ponudili poziciju koju imam sada."
A to bi bilo?
"Službeno ime moje funkcije je Head of Data Science, što podrazumijeva stavljanje korisnika još više u fokus, da pokušamo bolje shvatiti koji segmenti korisnika bi mogli biti zainteresirani za koju kategoriju proizvoda. Ljudi koji Aircash više koriste za plaćanje računa možda neće biti toliko zainteresirani za putovanja, recimo. Drugi je dio, naravno, zaštita korisnika, da automatski prepoznamo zlonamjerne transakcije. Da se razumijemo, to su vrlo veliki projekti", kaže Kuhar.
Je li to onda, na neki način, početak transformacije Aircasha više prema sustavu kao što je Revolut? Kuhar kaže da nije.
"Ipak je mnogo razlika između njih i nas. To su prije svega naš MasterCard, zatim mreža partnera i činjenica da praktički na svakom uglu možeš kupiti našu karticu, uplatiti i isplatiti novac. Revolut to nema. On je potpuno digitalan. Mi imamo specifičnu nišu koja kombinira digitalni i analogni svijet. I sve to funkcionira krajnje jednostavno. Neće uvijek biti overlapa, mnogi će se odlučiti za jednu opciju, neki za drugu. Tvrtka je super, ima puno stručnjaka, tu se, za razliku od Švicarske, radi znatno drukčije, svi su izravniji, direktniji u komunikaciji i stvari se rješavaju lakše. Sve u svemu, zbija sam zadovoljan", zaključuje mladi Brođanin.
Sadržaj nastao u suradnji s Aircash-om