Alati za moderno doba u osnovnim školama

Hrvatski Telekom i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet (ERF) Sveučilišta u Zagrebu pokrenuli su važan projekt, imena "Alati za moderno doba", kojem je cilj razviti i osnažiti kod djece znanja i socioemocionalne vještine koje su im potrebne za navigiranje kroz opasnosti i prijetnje koje vladaju u digitalnom dobu, odnosno virtualnom okruženju.

Riječ je o prvom strukturiranom i znanstveno utemeljenom programu s tim ciljem, koji se provodi u osnovnim školama diljem Hrvatske. Jedan od glavnih razloga zbog kojih je pokrenut ovaj program je činjenica da 30 posto učenika u Hrvatskoj koristi internet više od četiri sata dnevno, a četvrtina njih i sama prepoznaje da je previše uronjena u virtualni svijet. Zanimljiv je i podatak da 50 posto adolescenata provjerava društvene mreže čim im stigne notifikacija, bez obzira na to što se događa u njihovu realnom okruženju.

Važna izgradnja samopoštovanja

Izvanredna profesorica Martina Lotar Rihtarić s ERF-a, jedna od autorica programa, istaknula nam je kako je u digitalnom dobu važno kod mladih izgraditi zdravo samopoštovanje kako bi se što bolje nosili s problemima koji se mogu pojaviti na društvenim mrežama. Jedan od najraširenijih problema je i taj da društvene mreže često postavljaju nerealne standarde ljepote i uspjeha, što može dovesti do negativne slike o sebi.

Lotar Rihtarić ističe da postoje jasni pokazatelji pretjeranog korištenja društvenih mreža. Problem nastaje kada osoba provjerava društvene mreže prečesto te zapravo jedva čeka dohvatiti mobitel. Problematično je i kada se ne može usmjeriti na druge aktivnosti, poput pisanja zadaće, učenja ili na neki drugi oblik zabave izvan virtualnog svijeta. Dobar pokazatelj je i taj da se na njima ostaje dulje nego što se planiralo, što je indikator da su u društvene mreže prekomjerno "uvučeni".

Poručuje da bi cilj trebao biti pomoći mladima da izgrade pozitivniju sliku o sebi kako bi mogli izrasti u zdrave, zadovoljne i produktivne ljude. Za postizanje tog cilja nije dovoljno ograničiti vrijeme na društvenim mrežama nego im je važno dati alate za pozitivan razvoj.

Balans digitalnog i realnog svijeta

Socijalna pedagoginja Ljiljana Samardžić i nastavnica likovnog i tehničkog odgoja Marija Vonić iz OŠ Prečko opisale su nam kako sve veći broj učenika provodi mnogo vremena na internetu zbog emocionalnih izazova poput tuge, usamljenosti i nezadovoljstva. Mnogima je to svojevrstan bijeg od stvarnosti, što može dovesti do ovisnosti o ekranima i daljnjeg udaljavanja od stvarnog svijeta i socijalnih interakcija.

Na radionicama koje se održavaju u sklopu programa, učenici u sigurnom razrednom okruženju imaju priliku razvijati i vježbati svoje socioemocionalne vještine poput rješavanja problema i donošenja odluka, nošenja s neugodnim emocijama i stresnim situacijama, asertivnog zauzimanja za sebe, uspostavljanja i održavanja odnosa i sličnog, istaknula je jedna od autorica programa, socijalna pedagoginja i stručna suradnica u znanosti i visokom obrazovanju Sanja Radić Bursać.

Vonić i Samardžić kažu da se program "Alati za moderno doba" pokazao odličnim jer je naglasio važnost digitalne, medijske i socioemocionalne pismenosti. Učenici su putem njega osvijestili i ponijeli poruke o uravnoteženom funkcioniranju između offline i online svijeta.

Jasan cilj programa

O projektu smo razgovarali s njegovim voditeljem Nevenom Ricijašem, profesorom na ERF-u. Ispričao nam je kako se cijeli projekt razvijao od 2018. godine, na temelju različitih iskustava koje obrazovno-odgojni djelatnici imaju u kontekstu korištenja online tehnologija i posljedičnih problema koji nastaju u psihosocijalnom ponašanju, kao i niza domaćih i inozemnih znanstvenih istraživanja, koja su im potvrdila brojne izazove s kojima se djeca susreću. Tijekom tri školske godine pilotirali su program, koji su potom znanstveno evaluirali i modificirali, kako bi ostvarili najbolji mogući preventivni učinak - ulaganje u socioemocionalne vještine koje će kod djece osnažiti odgovorno korištenje tehnologija.

Preventivni program, objašnjava dalje Ricijaš, stavlja naglasak na osnaživanje unutarnjih kapaciteta djece. Ideja je da se ne djeluje prema jednoj aplikaciji ili mreži, nego da djeca razviju mehanizme samokontrole, samoreflektiranja, rješavanja problema te odupiranja vršnjačkom pritisku, s glavnim ciljem preveniranja ekscesivnog ponašanja. Intenzivnije korištenje društvenih mreža i videoigara događa se u srednjoj školi, no da bi prevencija imala smisla, program "Alati za moderno doba" usmjeren je na učenike od šestog do osmog razreda osnovne škole, odnosno na doba rane adolescencije..

Smisao nije spriječiti korištenje interneta

Izvanredna profesorica na ERF-u Dora Dodig Hundrić jedna je od šestero suradnika i autora na projektu. Jedna od uloga autora bila je i prenijeti budućim educiranim voditeljima znanja i vještine s kojima bi mogli provoditi program s učenicima. Objašnjava nam da je jedan od najizazovnijih aspekata bio taj da premise koje su prije imali iz psihosocijalnih intervencija ne vrijede kada je u pitanju digitalni svijet. Tumači kako je glavna ideja nekih preventivnih programa da se rizična ponašanja u potpunosti ne dogode ili maksimalno odgode, no to nije moguće u digitalnom svijetu. Stoga ne žele postići to da učenici ne koriste internet uopće ili da se on zabranjuje, nego da ga koriste odgovorno. Alati modernog doba, objašnjava, oslanjaju se na logiku da je internet tu, ali da mi moramo djeci dati neke vještine i kompetencije kako bi se lakše nosila s pratećim izazovima.

Doktorica znanosti Sabina Mandić, stručna suradnica s ERF-a, naglašava da cyberbullying može dovesti do osjećaja usamljenosti i niskog samopouzdanja kod mladih. Istaknula je da se od cyberbullyinga teško može sakriti zbog sveprisutnosti interneta, no ističe i da bitnu ulogu igraju i roditelji. Njima savjetuje da budu aktivno uključeni u digitalni život svoje djece, potičući otvorenu komunikaciju o njihovim online iskustvima. Dodig Hundrić je istaknula i kako bi odrasli trebali biti dobar uzor i da bi trebali osvijestiti da i oni ponekad previše koriste mobitel i internet pred djecom.

Mandić očekuje da će se daljnjim razvojem tehnologije pojaviti novi oblici rizičnog i neprihvatljivog ponašanja, stoga ključnim smatra osnažiti djecu znanjima, vještinama i kompetencijama kako bi se mogli nositi sa svim izazovima koji im slijede. Bitno je ne usmjeriti se na konkretna ponašanja, nego na to da se djecu osnaži za funkcioniranje u virtualnom okruženju kako bi bili spremni na što god što se pojavi u budućnosti.

Direktor odjela korporativnih komunikacija HT-a Igor Vukasović poručio je da je ulaganje u mlade i obrazovanje uvijek ispravna, ali i najbolja odluka, pogotovo kada im se omogućava sigurnije korištenje interneta. Program "Alati za moderno doba" odgovorio je na tri ključna pitanja koja si HT postavlja prilikom pokretanja svakog velikog projekta - "Adresiramo li bitnu društvenu temu?", "Vjerujemo li da ćemo potaknuti pozitivnu promjenu?" i "Hoćemo li biti ponosni na naš doprinos?".

U projektu je do sada, otkriva Vukasović, sudjelovalo više od 2000 djece, a do kraja godine žele Alate za moderno doba dovesti u više od 150 škola. Kvalitetna edukacija, osvještavanje o vlastitim navikama korištenja interneta i emocionalna podrška ključni su kako bi se djecu i mlade učinilo sigurnijima u digitalnom okruženju, a najvažnije je da oni odlično reagiraju na "Alate za moderno doba" i da program već daje konkretne rezultate, zaključio je Vukasović.