Povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora

U studenom su započeli radovi na izgradnji Sunčane elektrane Unije, snage 1 megavata, koja će s očekivanom godišnjom proizvodnjom od 1,3 milijuna kilovatsati u značajnoj mjeri pokriti potrebe otoka za električnom energijom. Uz sunčanu elektranu planirana je izgradnja baterijskog spremnika, koji bi akumulirao višak proizvodnje i time omogućio korištenje električne energije u razdobljima kad nema dnevnog svjetla. U elektranu se planira ugraditi oprema koja će u budućnosti, prema potrebi, omogućiti tzv. otočni rad, što znači rad neovisno o priključku na elektrodistribucijski sustav. Na taj način Unije će ostvariti visok stupanj elektroenergetske samodostatnosti i stabilnosti opskrbe otoka, posebno u razdobljima povećane potrošnje tijekom turističke sezone, budući da opskrbu električnom energijom više neće ugrožavati moguća oštećenja podmorskog elektroenergetskog kabela ili vremenske nepogode.

U skladu s ciljem Europske unije da Europa do 2050. godine postane prvi ugljično neutralni kontinent, HEP će do tog roka u potpunosti dekarbonizirati ukupni vlastiti poslovni portfelj. Za to ima dobro polazište, jer već danas oko 70 posto HEP-ove proizvodnje električne energije dolazi iz izvora koji ne emitiraju CO2. Kao prijelazni cilj, HEP do 2030. godine namjerava povećati udjel obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju za 50 posto te, u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima, godišnju proizvodnju iz obnovljivih izvora povećati sa šest na devet milijardi kilovatsati u odnosu na baznu 2017. godinu.

Na mreži devet sunčanih elektrana

Od 2019. do danas u HEP-ov proizvodni portfelj uključena je vjetroelektrana Korlat, snage 58 megavata te osam sunčanih elektrana, ukupne snage približno 30 megavata - Kaštelir 1 i 2, Vis, Marići, Kosore Jug (Vrlika), Stankovci, Obrovac i Donja Dubrava. Trenutačno, ukupna snaga sunčanih i vjetroelektrana u sustavu HEP-a iznosi gotovo 90 megavata.

U probnom je radu sunčana elektrana Jambrek (5 megavata) kod Vinice u Varaždinskoj županiji, a uskoro u probni rad kreće i sunčana elektrana Črnkovci (8,5 megavata) kod Donjeg Miholjca, prva elektrana koja se gradi na temelju sporazuma o suradnji koje je HEP sklopio s više jedinica lokalne samouprave. U izgradnji je sunčana elektrana Dugopolje s 13,54 megavata instalirane i 10 megavata priključne snage, dok je sunčana elektrana Radosavci, priključne snage 9,9 megavata, na području grada Slatine sagrađena u cijelosti, osim priključka na mrežu. U izgradnji su sunčane elektrane Lipik (5 megavata), koja se također realizira na temelju sporazuma o suradnji, Čakovec (8,5 megavata) te spomenuta SE Unije.

U prvom tromjesečju 2025. počinje se graditi sunčana elektrana Korlat, snage 75 megavata, koja će s postojećom vjetroelektranom Korlat činiti obnovljivi hibridni energetski park. Očekivana godišnja proizvodnja SE Korlat je 165 gigavatsati, a ukupna vrijednost investicije je oko 70 milijuna eura. Riječ je o dosad najvećem projektu izgradnje sunčane elektrane u Hrvatskoj za koji je ishođena građevinska dozvola. Očekuje se da će elektrana početi s radom tijekom 2026. godine.

U hidroelektrane se ulaže više od milijarde eura

HEP u isto vrijeme instalira sunčane elektrane na krovove svojih zgrada. Dosad ima 65 integriranih sunčanih elektrana, a u rujnu je ugovorena izgradnja prvih devet elektrana iz novog investicijskog ciklusa, u kojem će se postaviti ukupno 108 integriranih sunčanih elektrana.

Unatoč intenzivnim ulaganjima u sunce i vjetar, u narednom razdoblju najvažniji obnovljivi izvori u sustavu HEP-a ostat će hidroelektrane. U rekonstrukciju i revitalizaciju hidroelektrana HEP je dosad uložio nešto više od trećine od planiranih više od 600 milijuna eura. Rezultat ovog investicijskog ciklusa bit će produljenje životnog vijeka, efikasnija proizvodnja te povećanje ukupne snage 12 hidroelektrana za 180 megavata i godišnje proizvodnje za čak 350 milijuna kilovatsati. U tijeku je revitalizacija HE Senj, vrijedna 74 milijuna eura, a u pripremi su projekti revitalizacije HE Varaždin, HE Rijeka i HE Orlovac.

Od projekata izgradnje novih hidroelektrana najvažniji je dogradnja Hidroenergetskog sustava Senj, gdje su u tijeku radovi na gradnji tunela i kanala Bakovac-Lika. Također, u stambenu zgradu "Kosinjku" u Perušiću, sagrađenu u svrhu zbrinjavanja dijela stanovništva s područja obuhvata projekta, useljeni su prvi stanari. S ukupnim povećanjem snage od 412 megavata i ulaganjima od oko 500 milijuna eura, to je najveći projekt HEP-a od osamostaljenja Hrvatske. U Lici je u tijeku i izgradnja male hidroelektrane Otočac, snage 1,5 megavata.

Potrebno osigurati spremanje energije

Osim u obnovljive izvore, HEP grupa će i dalje snažno ulagati u prijenos i distribuciju električne energije, s ciljem prihvata povećane proizvodnje iz sve većeg broja novih obnovljivih izvora u sustavu, a u skladu s nacionalnim prioritetima i prioritetima Europske unije. Nakon što je prošle godine uspješno dovršen pilot-projekt uvođenja naprednih mreža, najvećim dijelom sufinanciranim bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj, u tijeku je provedba novih projekata u distribuciji električne energije, ukupne vrijednosti 286 milijuna eura, koji su sufinancirani sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

U budućnosti će za prihvat viška energije iz obnovljivih izvora biti potrebno osigurati spremanje energije. HEP zasad u pogonu ima tri baterijska sustava za pohranu energije, u zgradi u sjedištu HEP-a u Zagrebu, u sklopu sustava e-punionica na odmorištu Vukova Gorica i uz sunčanu elektranu Vis. Nova tri baterijska sustava planiraju se na otocima Unije, Cres i Lošinj, dok se na lokaciji Kombi termoelektrane Jertovec razmatra opcija hibridnog postrojenja za skladištenje energije koje se sastoji od baterijskog sustava i elektrolizatora sa spremnikom zelenog vodika. Važan dio energetske tranzicije predstavlja i sektor prometa, gdje je HEP širom Hrvatske pod brendom ELEN postavio više od 280 javno dostupnih punionica za električna vozila.