Jedna stvar koja pada na pamet prilikom analize trenutačne situacije i izazovne perspektive jest, da parafraziram staru izreku: “Kad oluja dođe, neki grade zidove, a neki vjetrenjače”. Ne postoji nijedna industrija koja nije pogođena pandemijom Covida-19, pa tako ni telekomunikacijski sektor nije iznimka. A opet, sada je vrijeme kada mi kao predvodnici i pokretači napretka svojim primjerom trebamo pružiti potrebnu podršku koja je danas važnija nego ikad prije. Upravo je to stav s kojim bismo trebali pristupiti ovoj krizi kako bismo iz nje izašli jači kao društvo.
Situacija s Covidom-19 je bez presedana te je uz trenutačne negativne učinke tijekom proteklih mjeseci prouzročila i veliki pritisak na izdržljivost kako globalnih tako i lokalnih ekonomija. Neželjeni, no očekivani scenarij jest da će učinci u srednjoročnom razdoblju vjerojatno biti gori prije nego što se stvari okrenu na bolje, a ova situacija nastavit će se uspoređivati s globalnom financijskom krizom.
Kao netko tko je iz prve ruke iskusio ozbiljnost posljednje globalne krize, jer sam tada radio za Cosmote, grčku telekomunikacijsku kompaniju, mogu samo ustvrditi očigledno - nitko ne želi ponovno vidjeti taj scenarij. Jednom u životu je i više nego dovoljno. Situacija nigdje nije bila jednostavna, ali u Grčkoj - koja je izgubila 25 posto svog BDP-a, dok su građani izgubili 30 posto svog raspoloživog dohotka, a stopa nezaposlenosti je dosegla 27,5 posto - bila je uistinu ekstremna.
Hoće li Covid-19 biti nova globalna financijska kriza, tek treba vidjeti. Priroda krize jest drugačija, a i činjenica je da su sada prvi put u povijesti sve zemlje svijeta zatvorile svoje granice i da je više od četvrtine svjetskog stanovništva već tjednima u izolaciji. To je, u kombinaciji s iznenadnim gospodarskim zaustavljanjem, rezultiralo procjenom ekonomskog pada za 2020. godinu od čak 10 posto, i to u najrazvijenijim zemljama. Istodobno su predviđanja hrvatske Vlade na sličnoj razini, ali, srećom, konsenzus je kako će 2021. godina biti godina povratka rastu. Skromnom rastu, ali ipak rastu.
Ipak, kako bi zaokret bio moguć, potrebno je pronaći načine prilagođavanja sadašnjoj “novoj stvarnosti” i krenuti naprijed ponovnim pokretanjem gospodarstva. To se može postići kroz pet ključnih područja: (1) Rješavanjem pitanja koja ograničavaju konkurentnost (smanjenjem birokracije); (2) Uspostavljanjem okvira za poticanje poduzetništva (mali i srednji poduzetnici su okosnica gospodarstva); (3) Stvaranjem okruženja pogodnog za privlačenje ulaganja (uklanjanjem prepreka jer nijedan izvor financiranja ne može zamijeniti privatna ulaganja); (4) Preispitivanjem načina poslovanja (novi operativni modeli, prihvaćanje agilnih metoda i načina razmišljanja); (5) Usmjeravanjem poslovanja u jednom smjeru - digitalizacija (brže usvajanje digitalnih rješenja na svim razinama, kako u javnom tako i u privatnom sektoru).
Iako se hrvatsko gospodarstvo trenutačno suočava s brojnim izazovima, uvjeren sam kako iz ove situacije može i treba izvući inovativnije, a prije svega digitalno snažnije. Poslovanje u budućnosti će eksponencijalno i dominantno biti digitalno, a industrije i kompanije koje neće biti voljne tome se prilagoditi i koje neće moći napraviti digitalni skok, nažalost će zaostati i propasti.
Sadašnja situacija jasno pokazuje koliko su ICT industrija i ulaganja u digitalnu infrastrukturu i digitalizaciju važni za sve. Bez njih bi se naši životi proteklih tjedana u značajnoj mjeri zaustavili. Teško je uopće zamisliti kako bi naša svakodnevica izgledala da nismo u mogućnosti raditi od kuće, komunicirati, naručivati hranu i namirnice, plaćati račune..., a sve iz sigurnosti naših domova.
Puno je primjera kako su društvo i poslovna zajednica, zbog toga što nisu imali alternative, pronašli nove funkcionalne operativne modele. Restorani dostavom hrane, OPG-ovi korištenjem moći društvenih medija, kompanije uvođenjem digitalnih alata za suradnju, institucije izdavanjem službene dokumentacije digitalnim putem, škole online nastavom, sveučilišta online ispitima... Sve su to primjeri stečenih digitalnih vještina i dokazi kako je Hrvatska sposobna krenuti naprijed. Bilo bi nelogično da se, kada ova pandemija završi, naprave koraci u krivom smjeru - i da se vratimo starim načinima.
Tu do izražaja dolazi digitalizacija, a posebno optička infrastruktura jer je ona ključni preduvjet tehnološkog, gospodarskog i društvenog razvoja. Optička infrastruktura i mobilne mreže danas su ono što je električna energija bila početkom 20. stoljeća - razlika između uključivanja svjetla i boravka u mraku. Također, nijedna druga tehnologija osim optike ne može zadovoljiti rastuću potrebu za pristupom internetu, a javnost je posljednjih tjedana spoznala da nam internet omogućava da funkcioniramo i koliko je pristup internetu osnovno dobro, baš kao što su to voda, plin i struja.
Pritom je danas ova infrastruktura dostupna jer je netko uložio značajan trud i resurse u izgradnju mreže. Taj netko je Hrvatski telekom koji je s više od 8,5 milijardi kuna investicija u infrastrukturu tijekom posljednjih pet godine omogućio da naše mreže ostanu stabilne čak i uz izniman rast podatkovnog prometa od 35 posto u mobilnoj i 90 posto u fiksnoj mreži, u odnosu na vrijeme prije korone.
Međutim, možemo učiniti više te želimo omogućiti prednosti digitalizacije, a istodobno izravno pridonositi gospodarskoj aktivnosti i zapošljavanju. Imajući to na umu i uzimajući u obzir presudnu važnost povezanosti, logično rješenje vidimo u racionalizaciji sadašnjih, a u ostatku Europe neviđeno visokih parafiskalnih naknada koje ograničavaju ulaganja i daljnje ubrzanje implementacije optike u cijeloj Hrvatskoj.
Zbog svoga multiplikativnog utjecaja na ostale industrije i društvo telekomunikacijska industrija ima značajnu ulogu u gospodarskom rastu, što je još očitije kada gospodarstva izlaze iz kriznih razdoblja.
U Hrvatskom telekomu, najvećem privatnom investitoru u digitalizaciju u Hrvatskoj, svjesni smo svoje uloge u društvu. Naša predanost pružanja podrške hrvatskom gospodarstvu i društvu, povezivanju pojedinaca, poslovnih subjekata i zajednica u izazovnom okruženju neupitna je i snažna kao i uvijek. Nastavit ćemo predvoditi digitalizaciju te ustrajati na povezivanju svih s mogućnostima koje digitalna tehnologija može pružiti hrvatskom društvu.