Već treću godinu Hrvatski Telekom s Institutom za razvoj i inovativnost mladih, provodi edukativan STEM program u školama s ciljem pripreme djece za poslove budućnosti. Sve o dosadašnjim rezultatima te aktivnostima i mogućnostima sudjelovanja u ovogodišnjem programu zainteresirani će imati priliku više saznati 3. lipnja na Danu otvorenih vrata Hrvatskog Telekoma, na adresi Radnička 21. Mentori i učenici škola iz cijele Hrvatske predstavit će osamnaest najboljih radova prošlogodišnjeg natječaja, među kojima je i rad OŠ Iver iz zagrebačkih Sesveta.
Osnovna škola Iver iz zagrebačkih Sesveta jedna je od mnogih koje su se uključile u donacijski natječaj na kojem dobivaju priliku raditi s naprednom Arduino tehnologijom, odnosno najpoznatijom platformom za uradi sam tehnologiju.
Školarci Maja i Mihael sada su šesti razred, a sa svojim profesorom Romanom Rubčićem prijavili su se na natječaj za projekte vezane za kućne ljubimce i domaće životinje. "Kada imate tako kreativnu djecu stvarno nije problem napisati neku prijavu za natječaj. Oni su odmah imali mali milijun ideja, a na kraju smo se odlučili napraviti pilićarnik", govori nam profesor koji već pet godina radi u Iveru i od samih početaka djecu potiče na bavljenje robotikom.
Polako su skupljali opremu
Naravno, ništa od ovog ne bi bilo moguće bez poticaja koje su dobivali od okoline: "Među najbitnijim stvarima je i to što imamo podršku roditelja i škole, bez njih to ne bi bilo moguće. Stvarno nam svi izlaze u susret i imamo dobre uvjete, iako nam nekada nedostaje prostora pa imamo grupu od desetak zainteresiranih učenika", govori Rubčić.
Koliko su djeci ovakvi projekti zapravo bitni govori i činjenica da im posvećuju svoje slobodno vrijeme. "Sve ovo radi se u sklopu robotike jer na satovima tehničke kulture to nije toliko zastupljeno, prvenstveno jer imamo dosta malo sati. Zbog toga imamo robotiku koja je izvannastavna aktivnost, na kojoj se bavimo projektima i natjecanjima", kaže nam profesor.
Što je pilićarnik i kako funkcionira?
Maja i Mihael, 12-godišnjaci koji stoje iz projekta automatiziranog ekološkog uzgoja pilića, odnosno pilićarnika, koji izgleda kao pravo tehnološko čudo koje bi moglo funkcionirati i u stvarnom životi i to bez ikakvih problema pojašnjavaju kako se pilićarnik se sastoji od dva dijela, unutarnjeg i vanjskog. “Dok su pilići mali uzgajaju se u unutarnjeg djelu objekta jer bi im vani bilo prehladno. Kada malo narastu preko aplikacije im se mogu automatski otvoriti vrata kako bi mogli u vanjski dio objekta", objašnjava nam Miha, a na njega se nadovezuje Maja:
"U unutarnjem dijelu imamo pojilicu na kojoj postoji senzor koji detektira ima li ili nema vode, te se ona automatski puni. Osim toga, tu je i hranilica na kojoj je laser i fotootpornik. Kada nema hrane laser automatski pošalje zraku na fotootpornik koji pak na mail šalje poruku da u pilićarniku nema hrane. Imamo i obično svjetlo koje je po danu ugašeno, a pali se postepeno kako pada noć.". Miha nam je napomenuo da se pilićarnikom može upravljati aplikacijom, posebno ako treba podesiti vlagu ili temperaturu:
"Imamo prozor, ventilator i grijalicu te senzor za temperaturu i vlagu. Ako je temperatura preniska prozor se automatski zatvara i pali se grijalica. Ako je temperatura povećana, prozor se otvara do kraja i uključuje se ventilator. Ako je vlaga povećana prozor se automatski otvara na pola i pali se ventilator. U vanjskom djelu je i senzor pokreta koji detektira ima li vani pilića ili nema. Ako ih ima kada padne noć, pomoću automatske tjeralice ih je se pošalje u zatvoreni dio objekta."
Generacija Next im je škola za budućnost
Profesor Rubčić je prilično oduševljen svojim malim genijalcima, a iznimno cijeni i sve što su dobili sudjelovanjem u Generaciji Next: "Najveći benefit sudjelovanja je, naravno, sve korisno što su djeca dobila, odnosno to iskustvo rada u timu u kojem su naučili komunicirati s drugima i iznositi vlastite ideje. Ako nastave u ovom smjeru, u budućnosti će svi raditi u timovima, a u sklopu Generacije Next iskusili su kako to izgleda."
Inače, Rubčić je svjestan da ovako nešto ne bi postigli da su ograničeni samo na nastavu. Kako kaže, "mali projekti koje djeca rade u 45 minuta nastave su dobri, ali nisu toliko vrijedni poput veliki projekata kao što je pilićarnik, na kojem rade već godinu dana". Dodao je i kako su kroz taj projekt naučili cijeniti vlastiti rad, a upoznali su i puno drugih učenika i timova.
Rubčić kaže i da su kroz Generaciju Next djeca vidjela kako je to kada netko cijeni vaš trud i rad, a nekima je to bila i prilika da se malo oslobode u društvu: "Neka od ove djece na početku su jedna progovarala pokoju riječ, a sada ih ne mogu zaustaviti. Sami prezentiraju svoje projekte i bili su čak ina natjecanju u Šangaju gdje su se družili s tisućama druge djece"
Pametna kasica prasica, micro:BIT kut i pametna rasvjeta
Iako jedan od najboljih projekata, pilićarnik nije jedini s kojim se ponose, naime, prvo je tu bio micro: BIT kut. "Prijavili smo se i tada na jedno natjecanja kojim su nas htjeli potaknuti da zaista koristimo micro:bitove koje nam je osiguralo ministarstvo i IRIM. Prvo smo bili na Znanstvenom izazovu gdje smo sudjelovali u kategoriji mjerenje veličina u prirodi i imali smo najbolji rad. Djeca su tada napravila micro:bit kut, pomoću elektroničkih dijelova, a radi se o jednostavnom načinu na koji djeca mogu određivati kuteve i to je čak kolegica koristila nekoliko puta na nastavi, pa je stvarno i korisno."
Osim toga, mladi robotičari su napravili i pametnu kasicu prasicu, koju je u Laubi međunarodno povjerenstvo proglasilo najboljim radom. "Djeca su ponovo izmislila čuda, od obične plastične kutije su napravili kasicu prasicu koja je poticala na štednju. Sama je računala sve, zbrajala novce i određivala veličinu kovanice, a uz to su napravili i psa koji se zvao Luna. Naime, poanta je bila da što se više novca štedi to se više virtualnog novca dobije za hranu za psića. Stvarno su osmislili cijelu priču", govori nam Rubčić.
Na natječaju Generacije Next, 'Pametni grad', pak, briljirala je Maja koja je smislila pametnu rasvjetu: "Na rasvjetni stup postavila nekoliko senzora koji su očitavali razinu svjetla pa bi se po tome rasvjeta palila i gasila. Čak je na rasvjetni stup stavila i senzor zvuka zbog uštede. On bi po noći mjerio količinu buke i ako je bila potpuna tišina rasvjeta nije bila upaljena jer je to značilo da nikoga nema ispod svjetiljke."
Planiraju budućnost u STEM području
Kako nam je profesor Rubčić rekao, djeci su ovi projekti vrlo važni i već planiraju budućnost temeljenu na njima: "Tek su šesti razred, a Maja si je već odredila da će ići u Ruđer i da će ići na FER. Miha isto želi u neku srednju školu koju bi mogao povezati s robotikom i zaista im je bitno da nastave s time."
Dodao je i kako je sve više zainteresirane djece u školi pa su uveli grupe i za one od prvog do četvrtog razreda, na kojima ih priprema za ozbiljnije projekte i programiranje u višim razredima. "Imamo čak i nekoliko učenika iz trećeg razreda koji su malo napredniji pa rade na projektima sa starijima", govori profesor.
Djeca u Osnovnoj školi Iver stalno se rotiraju u robotičarskim grupama i talenta ne nedostaje. Kako neki završe osmi razred i odu u srednju tako na njihova mjesta dolaze oni koji kreću u peti razred. Profesor je svjestan da nisu svi nadareni za STEM područja, ali programi u Iveru, kao i Generacija Next ionako su otvoreni za one koji stvarno žele sudjelovati, bez pritiska ili pod oznakom nekog obaveznog predmeta, zbog čega sva djeca koja sudjeluju toliko i uživaju u tome.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....