Direktor HRPRO-a: 'Javnom sektoru sve je potrebniji sustav za upravljanje zaposlenima'

O upravljanju ljudskim resursima u privatnom i javnom sektoru, posebno u kontekstu razvoja novih tehnologija, razgovarali smo sa Željkom Skorićem, čelnim čovjekom HRPRO-a, tvrtke koja se bavi razvojem, implementacijom i održavanjem informacijskih sustava za upravljanje ljudskim resursima.

Zašto je HRPRO posebna tvrtka u okviru hrvatskog IT sektora?

- HRPRO je tvrtka koja se već 20 godina uspješno bavi razvojem i implementacijom vlastitog informacijskog sustava za upravljanje ljudskim potencijalima pod nazivom HRNET. Jedna smo od rijetkih hrvatskih IT tvrtki koja se fokusirala na razvoj vlastitog proizvoda u segmentu poslovnih aplikacija i po tome smo vrlo posebni.

HRNET je 100 posto hrvatski proizvod u koji su ugrađene najbolje svjetske prakse i standardi upravljanja ljudskim potencijalima, relevantna zakonska regulativa za više zemalja, a napravljen je na modernim “web” tehnologijama. Predanim radom i fokusom na jedan proizvod uspjeli smo postići da HRNET postane priznati brand u Human Resources Information System (HRIS) području te bude konkurentan najvećim svjetskim sustavima.

O našim uspjesima najviše govore korisnici i kompanije koje dugi niz godina koriste HRNET. Neki od naših najvećih korisnika su A1 Hrvatska, Addiko banka, Allianz, Atlantic Grupa, Bipa, Croatia Airlines, Crodux, dm, Državna geodetska uprava, Ericsson Nikola Tesla, FINA GS, Fortenova Grupa, HBOR, Hrvatski Telekom, Lošinj Hoteli, MUP RH, Oktal Pharma, Orbico Grupa, OTP Banka, Raiffeisen banka, Siemens, Tifon i Valamar.

Što je HRNET i kako funkcionira?

- HRNET je jedno od prvih HRIS softverskih rješenja na svijetu napravljeno u cijelosti na internet tehnologijama jer smo od samih početaka imali viziju velikog sustava koji se instalira na jednom mjestu, a putem web tehnologija koristi na 100, 1000, 5000 ili više korisničkih računala, što znatno olakšava i ubrzava održavanje, nadogradnje i usklađivanje sa zakonskim promjenama i drugim posebnim zahtjevima. Danas je također razvijena Cloud verzija i posebna “mobilna verzija” temeljena na responsive designeu, a nova verzija HRNET-a za koju smo grafičko sučelje dizajnirali u suradnji s agencijom “Bruketa & Žinić & Grey” u viskom je stupnju finalizacije.

Imati vlastiti proizvod kao što je HRNET gotovo je jednako složeno kao da proizvodite auto u svakom segmentu od dizajna, proizvodnje, testiranja i pisanja dokumentacije, održavanja i planiranja budućih verzija. Svi naši kupci žele biti sigurni da će ih HRNET kao poslovno kritičan sustav podržavati u njihovom poslovnom i tehnološkom razvoju.

Marko Todorov / CROPIX

Željko Skorić, predsjednik uprave HRPro

Radite s velikim kompanijama u Hrvatskoj, ali probili ste se na inozemna tržišta. U čemu je tajna?

- Nema neke velike tajne, više bih rekao da je riječ o potpunoj posvećenosti razvoju našeg proizvoda HRNET-a te kvalitetnoj i profesionalnoj podršci našim korisnicima.

Znanje i sposobnost naših zaposlenika, uspješno završeni projekti i prednosti koje naši korisnici ostvaruju upotrebom HRNET-a otvorili su nam vrata u nekim velikim internacionalnim kompanijama.

Naravno, takve prilike su jako vrijedne pa moramo biti spremni iskoristiti ih i razmišljati kako djelovati dugoročno i usredotočeno. U praksi se pokazalo da su naši kupci i korisnici ujedno naša najjača prodajna snaga, a njihovo zadovoljstvo korištenjem sustava otvorilo nam je niz poslovnih prilika u regiji i šire. Trenutno se HRNET koristi u 23 zemlje i preveden je na 12 jezika, računamo da je u kompanijama i organizacijama koje ga koriste zaposleno više od 250.000 zaposlenika.

Što smatrate najvećim uspjesima vaše tvrtke?

- Osobno mi je najvažnije da smo od HRPRO-a uspjeli stvoriti tvrtku u kojoj je ugodna radna atmosfera, cijeni se svaki doprinos i inicijativa, ostvaruju razni benefiti i gdje 60 zaposlenika funkcionira kao jedna velika obitelj. Kao osnivač, većinski vlasnik i direktor HRPRO-a ponosan sam jer naši ključni zaposlenici imaju dugogodišnje iskustvo rada u HRPRO-u pa time i veliko stručno znanje. Tome u prilogu govori da 25 posto zaposlenika ima više od 10 godina staža u HRPRO-u. Imamo jako nisku fluktuaciju.

Što su najveći izazovi s kojima se susrećete?

- Svjesni smo i iznad svega cijenimo činjenicu da radimo vrlo važan posao za naše klijente koji ovise o nama, ali i mi o njima. U takvom odnosu pojavljuje se puno izazova i prilika, najviše u domeni “customizacije” i naše fleksibilnosti prilagodbama poslovnim procesima korisnika što predstavlja veliku prednost, ali u rijetkim slučajevima i problem jer ono što na početku izgleda kao odlično rješenje, nakon implementacije je nepotpuno ili prekomplicirano za krajnje korisnike. Softver je živi sustav pa je normalno da se negdje potkrade greška, s tim da je u našem području rada važno ne samo otkloniti greške brzo nego i unaprijed ukazati na greške i propuste, ponuditi najbolje prakse i dokazana iskustva iz najvećih projekata te znanje. U takvom djelovanju naročito se ističe naših 20 godina iskustva, jer smo puno toga već vidjeli i unaprijed znamo što će se dogoditi, kao i prednost odabira HRNET-a kao proizvoda u odnosu na projektni pristup od drugih ponuđača koji “sve mogu napraviti prema specifikaciji”, ali ostaje pitanje tko može napisati potpunu i izvedivu specifikaciju, u kojem roku i po kojoj cijeni.

Na kojim ste projektima radili?

- Što se tiče uspjeha projekata, teško je izdvojiti samo neke, jer svi su važni i posebni. Najsvježiji su dojmovi o projektima u posljednjih nekoliko godina među kojima se ističu implementacije našeg HRNET-a u internacionalnim grupama, na primjer u Atlantic grupi, Orbico grupi, Siemens Adriatic, kroz sva tržišta i kompanije. Primjerice, projekt za Siemens Adriatic regiju uključuje sve zemlje regije i Bugarsku te više od 40 pojedinačnih kompanija u jednom sustavu.

Meni je posebno drag i vrlo izazovan projekt bio i MUP RH kojim je obuhvaćen veliki broj procesa upravljanja ljudskim potencijalima, a izuzetno je zanimljiv Self Service portal za zaposlenike kojem su u dva tjedna od početka korištenja pristupili gotovo svi zaposleni, što govori i o interesu zaposlenika MUP-a za aktivnim sudjelovanjem u procesima koje HRNET pokriva.

Marko Todorov / CROPIX

Željko Skorić: Možemo li danas zamisliti bilo koji složeni proces bez ICT podrške? Ili da privatne transakcije ne možemo obaviti na računalu ili mobitelu?

Kakva je situacija u državnom i javnom sektoru s upravljanjem ljudskim potencijalima?

- Državni i javni sektor, prema mojim spoznajama i iskustvima, postaje sve više svjestan potrebe za aktivnim upravljanjem ljudskim potencijalima i odmakom od nedostatne evidencije podataka o djelatnicima.

Potrebe za sustavima kao što je HRNET zaista su velike, najviše zbog znanja i praksi koje su ugrađene u ovakav sustav, a samim tim omogućuju jednostavnije uvođenje nužnih promjena, a posebice uvođenje standardnih metoda upravljanja i praćenja zaposlenika te svih procesa vezanih uz ljudske potencijale.

Nekoliko puta smo s našim istaknutim korisnicima i stručnjacima u području upravljanja ljudskim potencijalima sudjelovali na okruglim stolovima za državni i javni sektor na kojima smo predstavili najbolje prakse, objašnjavali procese i načine uvođenja promjena kako bi se ostvarile relevantne strategije, poput Strategije e-Hrvatska 2020 i Digitalne agende za Europu. Pomaci svakako postoje, ali tempo je prespor.

Dobar primjer je aktualna diskusija o potrebi procjene složenosti poslova državnih službenika i namještenika kao osnove za izračun vrijednosti rada - bodova. Ovaj proces je većina korporacija provela prije pet do 10 godina, danas se više govori o tržišnoj vrijednosti nekog posla, a kategorije kao što su staž i slične su nestale.

Kompanije su danas fokusirane na razne sofisticirane metode brzog uvođenja zaposlenika u posao, prepoznavanje i zadržavanje talenata, digitalizaciju svih procesa i stvaranje centara izvrsnosti ili dijeljenih servisa.

Veseli me što se na našoj listi korisnika nalaze neke državne tvrtke i organizacije koje koriste HRNET više od 10 godina - one su odličan primjer da su promjene moguće, da postoji svjesnost o važnosti upravljanja ljudskim potencijalima.

Ovom temom posebno ćemo se pozabaviti na HRNET konferenciji u srijedu 20. studenoga 2019. na kojoj će nam se pridružiti visoki predstavnici državne i javne uprave - između ostalih, dva ministra i nekoliko državnih tajnika - te profesori s Cambridgea i Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, uz govornike i stručnjake iz poslovnog svijeta. Nadam se da će predavanja i panel-diskusije rezultirati inspiracijom za one koji mogu potaknuti promjene.

Koliko kvalitetan model i transparentan sustav upravljanja ljudskim potencijalima može pomoći izazovima javne i državne uprave?

- Možemo li danas zamisliti bilo koji složeni proces bez ICT podrške? Ili da privatne transakcije ne možemo obaviti na računalu ili mobitelu?

Mislim da bez uvođenja sustava upravljanja koji nije opterećen poviješću i starim načinima rada nužne promjene neće biti moguće. Registar zaposlenika (RegZap) i Centralni obračun plaća (COP) su vrlo dobri primjeri s kojim je odrađen ogroman posao pa je važno ne propustiti priliku za sljedeći korak, proširenje sustava u kojem se može napraviti integracija s naprednim sustavom za upravljanje ljudskim potencijalima kao što je HRNET. Zanimljivo je da je uobičajeno da kad se uvede centralni sustav koji podržava sve procese i transparentan je - tj. vidljivo je tko je što i kada napravio - broj pogrešaka prirodno padne za otprilike 20 posto. Nikome nije svejedno ako je sve vidljivo i transparentno pa je prirodno da se zaposlenici počnu ponašati u skladu s preporukama, pravilima i procedurama.