Udio kunskih kredita stanovništva dosegnuo je, prema podacima Hrvatske narodne banke u siječnju ove godine, 52 posto, što je porast od tri postotna boda u samo godinu dana. Posljedica je to, ističu analitičari RBA, kontinuiranog pada valutnih kredita još od srpnja 2012.
Uz to, kunsko stanje kredita stanovništvu tako nastavlja s godišnjim rastom koji traje od travnja 2013., pa su s mjesečnim rastom od 396 milijuna kunski krediti stanovništvu premašili 65 milijardi kuna, što je 7,2 milijarde ili 12,4 posto više u odnosu na siječanj 2018.
Ukupni devizni krediti i krediti uz valutnu klauzulu sektora stanovništva iznosili su, pak, krajem siječnja 59,9 milijardi kuna. Navedeni iznos, stoji u analizi, viši je za 29,7 milijuna kuna na mjesečnoj razini, a na godišnjoj se smanjio za 489 milijuna ili 0,8 posto.
Pritom se napominje da snažniji pad valutnih kredita na godišnjoj razini nisu podržala ni tečajna kretanja. Naime, na kraju siječnja tržišni tečaj eura porastao je u odnosu na kunu 0,1 posto u usporedbi s krajem siječnja 2018.
17. mjeseci zaredom
Nadalje, podaci HNB-a pokazuju da su ukupni krediti sektoru stanovništva krajem siječnja iznosili 124,9 milijardi kuna, s tim da su se, uz blagi mjesečni rast od 426 milijuna kuna (0,3 posto), godišnje stope rasta nominalnih stanja kredita nastavile intenzivirati sedamnaesti mjesec zaredom.
No, godišnji rast nominalnog stanja plasmana, koji je u siječnju iznosio 5,7 posto, navodi se u analizi RBA, zamjetno je manji od rasta na osnovi transakcija, što je uglavnom posljedica prodaje nenaplativih plasmana. Naime, prema podacima na osnovu transakcija (koji isključuju utjecaj tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa plasmana), plasmani sektoru stanovništva potvrđuju oporavak kreditne aktivnosti s obzirom na to da su uz mjesečni rast od 0,3 posto godišnji rast ubrzali na 6,4 posto.
Ova pozitivna kretanja, ocjenjuju analitičari RBA, podržana su, zacijelo, i povoljnim kretanjima kamatnih stopa jer su se u siječnju 2019. blago smanjile i kamatne stope na prvi put ugovorene stambene i potrošačke kredite stanovništvu.
Promatrano po vrstama kredita odobrenih stanovništvu, najznačajniji udio (43,4 posto) odnosi se na stambene, koji su krajem siječnja iznosili 54,2 milijarde kuna, a analiza je pokazala da je i unutar ove kategorije kredita stanovništvu vidljiv trend promjene valutne strukture.
Zamjetan je, naime, trend rasta kunskih kredita koji su na kraju siječnja iznosili 15,9 milijardi kuna i pritom zabilježili rast od 0,4 posto mjesečno i 11,7 posto godišnje.
Njihov udio u ukupnim stambenim kreditima stanovništvu porastao je sa 27 posto iz siječnja prošle godine na 29 posto, a istodobno je smanjen udio kunskih kredita uz valutnu klauzulu (prije svega krediti vezani uz euro) sa 72,8 na 70,7 posto, pri čemu je njihov iznos spušten na 38,3 milijarde kuna.
Smanjivanje rizika
Druga su najznačajnija vrsta kredita stanovništvu, koji u ukupnima čine udio od 38,5 posto, gotovinski nenamjenski krediti, koji su na kraju siječnja premašili 48 milijardi kuna i jedina su kategorija u kojoj se i u razdoblju snažnog razduživanja stanovništva bilježio rast.
Zbog velikog rasta ovih kredita i njihove produljene ročnosti HNB je nedavno donio posebne mjere u svrhu smanjivanja njihove rizičnosti. I u ovoj je kategoriji prisutan trend rasta udjela kunskih kredita, pa je na kraju siječnja njihov udio u ukupnim gotovinskim nenamjenskim kreditima dosegnuo 72 posto, što je četiri postotna poena više na godišnjoj razini.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....