Šaranović ozbiljno prijeti braći Pivac - već ima 10 posto dionica Kraša?

Kappa Star Limited, društvo s ograničenom odgovornošću, holding kompanija u stopostotnom vlasništvu Nebojše Šaranovića, osnovana 2000. na Cipru, ovog ponedjeljka je putem skrbničkog računa RBA Austrija prešla pet posto vlasništva Kraša, objavila je u srijedu Zagrebačka burza i tako potvrdila informaciju koju je prvi objavio Jutarnji list.

Prema službenoj objavi, ta kompanija je u ponedjeljak imala 81 tisuću dionica i 5,3 posto vlasništva, a kako je u utorak i srijedu trgovano s još 86 tisuća dionica, od kojih je četiri petine vjerojatno kupio KSL, moguće je da je već i blizu deset posto vlasništva Kraša.

Srijeda je bila rekordan dan kad je u pitanju trgovanje Kraševom dionicom, jer je promet bio na razini od čak 52,7 milijuna kuna, uz protrgovanu 66.471 dionicu i prosječnu cijenu od 793 kune.

Tri divizije

KSL je, inače, organizirana kroz tri poslovne divizije: konditorsku diviziju u kojoj su kompanije Jaffa Fabrika biskvita Crvenka i Banini; vertikalno integriranu papirnu diviziju u kojoj su kompanije Fabrika hartije Beograd, Papir servis FHB i Fabrika kartona Umka i Avala Ada; te nekretninsku diviziju kroz koju je akvizirano nekoliko nekretnina na ekskluzivnim lokacijama u Beogradu koje se iznajmljuju.

KSL je do siječnja 2019. bila vlasnik 100 posto Fabrike hartije Beograd i Avale Ade, ali je tada za 133 milijuna eura prodala 75 posto vlasništva tih tvrtki irskoj Smurfit grupi. Očito je da je dio tog novca namijenjen za kupnju dionica Kraša, a do kojeg će udjela u hrvatskoj konditorskoj tvrtki KSL na kraju doći ovisit će o kretanju cijene dionica i raspoloženju manjih dioničara Kraša.

Za sada su, međutim, Mesna industrija Braća Pivac (30 posto dionica Kraša) i Kraš ESOP (18 posto dionica), koji zajedno drže 51 posto dionica s pravom glasa, poručili da svoje dionice ne žele prodavati. Kako se moglo neslužbeno doznati iz analitičkih krugova, razlog zbog kojeg KSL kupuje dionice Kraša mogla bi biti njihova procjena da se radi o tvrtki koja uz restrukturiranje ima više nego solidnu osnovu za rast tržišne vrijednosti. To je vjerojatno razlog zbog kojeg KSL investira u dionice Kraša, iako su svjesni da vodeći dioničari ne namjeravaju prodavati svoje dionice.

Naša brokerska kuća InterCapital je u svom izvještaju od utorka podsjetila na to da je Coca Cola ove godine kupila Bambi, srpskog proizvođača keksa i slatkiša, koji je prošle godine ostvario prihode od 80 milijuna eura (650 milijuna kuna), za 260 milijuna eura (dvije milijarde kuna).

Kraš ima konsolidirane prihode od milijardu kuna, jako stabilnu financijsku sliku i poznate brendove, ali je i činjenica da je Bambi u procesu restrukturiranja došao do EBITDA (dobit prije poreza, kamata i amortizacije) marže od 32 posto u 2018., dok je Kraš grupa u 2018. imala operativnu maržu od 11,2 posto.

Analitičari InterCapitala navode kako je Coca Cola kupila restrukturirani Bambi uz omjer EV/EBITDA (pri čemu je EV vrijednost ukupnog operativno-investiranog kapitala) od 10,4, dok je u ponedjeljak zaključna cijena od 750 kuna značila da je taj omjer za Kraš 11,4.

Operativna dobit

Kada bi se, tvrde analitičari s kojima smo pričali, Kraš restrukturirao i doveo EBITDA maržu na oko 20 posto, dakle ako bi operativna dobit bila na razni od oko 200 milijuna kuna, tada bi se tvrtka mogla prodati uz omjer EV/EBITDA od 12 ili 13 posto i mogla bi vrijediti više od dvije milijarde kuna. Odnosno, dionica bi mogla vrijediti 1100 ili 1200 kuna.

To je, navode, razlog zbog kojeg možda i KSL kupuje dionice po cijenama od 600 do 850 kuna, jer pretpostavlja da bi nakon restrukturiranja tvrtka mogla vrijediti znatno više.

Naravno, budući da je KSL tvrtka iz konditorske branše, onda možda i ne kupuju da bi kasnije prodavali, već imaju strateški interes za kupnju Kraša i drže ovaj posao dobrom investicijom bez obzira na to hoće li postati većinski vlasnici ili ne.

Ipak, ponovimo, nešto će se pritom pitati i Mesnu industriju Pivac i Kraš ESOP, a navodno s ostalim radnicima i menadžerima Kraša kontrola dionica dostiže oko 60 posto ukupnog vlasničkog portfelja.