Pojavili su se novi agresivni investitori u ratu za dionice Kraša

Prema novim podacima Središnje klirinške depozitarne agencije za srijedu, Kappa Star Limited, holding kompanija u stopostotnom vlasništvu Nebojše Šaranovića, putem skrbničkog računa RBA Austrija došla je do 8,75 posto vlasništva, a informacije od petka vjerojatno će pokazati i kako su prešli deset posto.

Ipak, glavna je novost da su se posljednjih dana pojavila još dva skrbnička računa, oba preko Zagrebačke banke. Jedan od njih došao je do 0,4 posto vlasništva i od srijede se ne povećava taj postotak, dok je drugi već na 1,89 posto vlasništva, a u utorak je imao 1,2 posto dionica.

To znači da je investitor koji stoji iza tog računa također agresivno kupovao dionice početkom tjedna. Nismo uspjeli doznati tko stoji iza ta dva nova skrbnička računa pa možemo samo kalkulirati da možda Kappa Star Limited kupuje s novih skrbničkih računa, a možda se pojavio novi, četvrti igrač.

Kraš Esop ili Mesna industrija braće Pivac ne bi smjeli kupovati dionice dok je na snazi najava javne ponude o otkupu ostalih dionica Kraša, ali nije isključeno da netko radi u njihovu korist kao protuteža Šaranoviću.

Neki su mediji krajem tjedna Maricu Vidaković, prokuristicu Kraša, optužili za insajdersko trgovanje jer je krajem kolovoza kupila 900 dionica Kraša, navodeći kako je tako zaradila 460 tisuća kuna. Ipak, prokuristica Kraša nije prodala te dionice (morala bi obavijestiti burzu) i nije ništa zaradila na njima, bar za sada, a ove godine je triput kupovala dionice Kraša, što je sve zabilježeno na Zagrebačkoj burzi.

Ustvari, vodstvo Kraša moglo bi se “optužiti” da je nedovoljnim restrukturiranjem tvrtke namjerno držalo cijenu dionice tako nisko, na blizu 400 kuna, samo kako bi mogli prodati po 900 ili 1000 kuna onog trenutka kada se pojavi netko tko može kupiti po toj cijeni.

Pretpostavlja se da Mesna industrija braće Pivac nije za dionicu Kraša namjeravala u javnoj ponudi dati više od 500 kuna. Uz to, ovako sastavljena ponuda Mesne industrije braće Pivac, u kojoj se navodi kako se tek čeka odluka Kraša Esop o mogućem zajedničkom preuzimanju, govori da se radilo o na brzinu sastavljenoj ponudi kao reakciji na veliki porast cijene 4. rujna. Dakle, čini se da nije bilo curenja informacije o javnoj ponudi i na osnovi toga pokušaja zarade na toj informaciji, nego da je javna ponuda nastala kao reakcija na iznenadni rast i kao pokušaj “zaključavanja” obavezne minimalne cijene u javnoj ponudi na relativno niskoj razini ispod 500 kuna.