Domaće dioničko tržište u prethodne dvije godine nije uspjelo profitirati od snažne makroekonomske izvedbe te pada obvezničkih prinosa i kamatnih stopa na štednju na rekordno niske razine, a koje uobičajeno potiču ulaganja investitora u rizičnije oblike imovine kao što je tržište kapitala. Interes investitora za domaće tržište kapitala gotovo da je sasvim uništen krizom u Agrokoru u kojoj su udjeli manjinskih dioničara u Agrokorovim kompanijama potpuno izbrisani. U takvim okolnostima Crobex je zabilježio korekciju od 5,1% u prošloj godini te 7,6% u 2017.
Podaci od početka ove godine pokazuju nešto optimističniju sliku. Naime, Crobex nakon inicijalnih silaznih pritisaka u prva dva kvartala godine bilježi kontinuirani uzlazni trend te je dosad ostvario rast od 8,6% u odnosu na kraj prošle godine (podaci zaključno s 9. kolovoza). Usporedbe radi, Crobex je ovakvom izvedbom nadmašio slovenski SBITOP, koji je ostvario rast od 6,6%, te srpski Belex 15, koji bilježi pad od 2,3%.
Najznačajniji rast cijene ostvario je OT-OPTIMA TELEKOM d.d. (OPTE) čija cijena dionice je porasla s 1,69 na 5,3 kuna, odnosno više se nego udvostručila u toku ove godine. Unatoč malom težinskom udjelu ove kompanije u Crobexu od samo 1,3%, OPTE je ovakvim rastom ostvarila najznačajniji pojedinačni doprinos ukupnom ovogodišnjem rastu Crobexa od oko 2,5 postotnih bodova. Pomak cijene je generiran i na relativno velikom prometu (7% od ukupnog trgovanja Crobexom) čime je dionica nadmašila niz uobičajeno popularnijih izdanja kao što su Podravka i Atlantic Grupa.
Iz perspektive jačine utjecaja na promjenu Crobexa slijede izdanja Končar d.d. (KOEI) s rastom od 13,1%, Podravka d.d. (PODR) s rastom od 10,1% te Atlantska plovidba d.d. (ATPL) s rastom cijene od 25%, koje su svaka pridonijele ukupnom rastu dioničkog indeksa za oko jedan postotni bod. Značajan pozitivan doprinos ostvarila su i izdanja ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. (ERNT), Arena Hospitality Group d.d. (ARNT) te povlašteno izdanje grupe Adris d.d. (ADRS2) čiji doprinos promjeni cijene iznosi oko 0,7 postotnih bodova. Maistra d.d. (MAIS) imala je neutralan učinak na kretanje Crobexa s obzirom na nepromijenjenost cijene dok su izdanja ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d. (DDJH) i Dalekovod, d.d.(DLKV) unatoč značajnom padu cijene više od 20% imala tek blagi negativan učinak zbog malog težinskog udjela u indeksu ispod 1%.
Među sektorskim indeksima najsnažniji rast od 10% ostvario je Crobex transport nošen rastom cijene Atlantske plovidbe, a slijedi Crobex industrija s rastom od 5,2%, Crobex nutris s rastom od 4,9% i Crobex turist s rastom od 3,6%. S obzirom na to da u sastavu ima tek dvije dionice, Ingra d.d. i Dalekovod d.d. čija je cijena pala za 22%, Crobex konstrukt nije uspio reflektirati snažan rast građevinske aktivnosti u prvoj polovici ove godine te je zabilježio pad od 1,8%.
Prosječan sveukupan redovni dnevni promet dionicama iznosio je samo 6,5 milijuna kuna u prvoj polovici godine te je u odnosu na isti period prošle godine viši za skromnih 0,2 milijuna kuna. Iz perspektive Crobexa, prosječan redovni dnevni promet dionica u sastavu indeksa iznosio je 5,5 milijuna kuna u prvoj polovici ove godine te je također blago viši nego što je bio prethodne godine. Podsjetimo se kako su u pretkriznom periodu dnevni volumeni trgovanja Crobexom u prosjeku premašivali iznos od 50 milijuna kuna. S obzirom na to da se 85% ukupno ostvarenog prometa na Zagrebačkoj burzi odnosi na trgovanje dionicama koje su u sastavu Crobexa, možemo zaključiti kako je trgovanje s preostalih stotinjak izlistanih kompanija zanemarivo.
Ove godine investitori su najviše trgovali dionicom Hrvatskog Telekoma d.d. HT) koja je zaslužna za 21% ukupno ostvarenog prometa Crobexa. Slijedi povlašteno izdanje grupe Adris d.d. (ADRS2) s udjelom od 17% i Valamar Riviera d.d. (RIVP) s udjelom od 16%, što znači da spomenute tri kompanije zajedno generiraju oko polovice ukupno ostvarenog prometa Crobexom. Ovo su ujedno i jedine tri kompanije čiji je dnevni promet u prosjeku premašivao milijun kuna. Pet najtrgovanijih izdanja generira ukupno 65% prometa Crobexa te više od 50% ukupno ostvarenog trgovanja na Zagrebačkoj burzi.
Iz svega navedenog mogli bismo zaključiti kako je rast Crobexa prije posljedica solidnog poslovanja desetak domaćih kompanija kojima investitori ostaju skloni nego što je indikator sustavnog oporavka sentimenta te povećane sklonosti domaćih i stranih investitora za ulaganje u hrvatsko tržište kapitala.
Povoljna ekonomska kretanja pozitivno su se odrazila na poslovanje kompanija, što je zauzvrat rezultiralo uzlaznim pritiscima na cijene istih i oporavkom Crobexa. Iako je ovo dobar početni korak za vraćanje oslabljenog povjerenja investitora u domaće tržište, na umu treba imati kako se dugoročni oporavak tržišta kapitala ne može temeljiti na samo desetak kompanija. Atraktivne valuacije i dobri poslovni rezultati pojedinih kompanija zasigurno će nastaviti privlačiti interes ulagača. Ipak, bez listanja novih kompanija i povećanja broja investicijskih prilika, volumeni trgovanja na domaćem tržištu će se zadržati na aktualno niskim razinama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....