Blagdanske poklone sve više kupujemo putem interneta

Uoči Božićnih i Novogodišnjih blagdana kada je potrošnja tradicionalno na vrhuncu odlučili smo provesti istraživanje među hrvatskim građanima o njihovim planovima kupnje poklona u ovom periodu.

Rezultati su pokazali da velika većina naših građana planira kupnju božićnih poklona (80,9%), iako je riječ o blagom padu u odnosu na prošlu godinu kada je to činilo njih 84,8%. Pri tome će približno podjednak broj njih na poklone potrošiti do 200 kn (30%) i do 500 kn (31,9%). Do 1.000 kn planira potrošiti 13,7% građana, a više od 1.000 kn izdvojit će njih 5,2%.

Većina građana ističe kako na poklone planira potrošiti jednak iznos kao i prošle godine (61,2%), dok je 22,9% onih koji planiraju smanjenje potrošnje u odnosu na 2018., a 15,9% je onih koji namjeravaju potrošiti više. U usporedbi s prošlom godinom, rezultati ne bilježe neke osobite oscilacije, prenosi Ja trgovac.

Više od polovine ispitanika (54,8%) namjerava barem dio kupnje obaviti na internetu, što predstavlja značajan porast u odnosu na 2018. godinu kada je to planiralo 41,8% građana i 2017. kada je takvih kupaca bilo 37,6%.

Samo iskustvo kupnje poklona za najveći broj kupaca predstavlja zadovoljstvo (48,2%), dok samo manji broj navodi da im ta kupnja predstavlja stres (15,8%). Kod nešto više od jedne trećine kupaca (36%) kupnja poklona izaziva podijeljene osjećaje te im predstavlja istodobno i zadovoljstvo i stres. Ipak, u odnosu na prethodnu godinu uočava se povećanje udjela ispitanika kojima kupnja božićnih poklona predstavlja stres jer je takvih lani bilo 10,7%.

Nakon što prođu blagdani, većina građana će ostati kući, tj. neće ići na skijanje, odnosno zimovanje (89,9%), dok ih 10,1% planira putovanje što predstavlja povećanje broja putnika u odnosu na prethodnu godinu kada je to planiralo njih 6,1%.

Istraživanje su tijekom studenog 2019. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.