Konferencija je organizirana u sklopu projekta koji provodi Poduzetnički centar Scala kako bi se osvijestila potreba umrežavanja svih poduzetničkih potpornih institucija na razini Urbane aglomeracije Split i otvaranja komunikacijskog kanala prema malom i srednjem poduzetništvu unutar UAS-a. Predstavljeni su projekti deset poduzetničkih potpornih institucija različitih tema kojima je cilj manje, više isti, a to je otvaranje nekih novih usluga i generiranje prema poduzetnicima. Imali smo priliku poslušati zanimljiva izlaganja na panelu i ovo je jedan dobar korak naprijed, ocijenio je Goran Batinić, direktor Razvojne agencije Grada Splita - RaST značaj konferencije koja je održana u splitskom hotelu Briig.
Poduzetnički centar Scala organizirao je konferenciju na temu povezivanja poduzetničkih potpornih institucija (PPI) koje su ugovorile projekte na natječaju “Razvoj poduzetničkih potpornih institucija Urbane aglomeracije Split (UAS)” u okviru mehanizma Integrirana teritorijalna ulaganja (ITU).
- Organizacijom ovog događanja želimo sagledati probleme nedostatne i nepovezane potporne infrastrukture u svrhu poboljšanja poslovnog okruženja kroz razvoj i umrežavanje PPI-eva. Cilj konferencije je zajednički rad za zajedničke ciljeve kroz umrežavanje potpornih institucija na području UAS-a, razvijanje i ubrzavanje komunikacije s jedinicima lokalne samouprave i strukovnim udrugama te uspostavljanje suradnje sa znanstvenim institucijama - kazala je Inga Jelavić, direktorica Poduzetničkog centra Scala, koja je i moderirala konferenciju.
Dodala je kako je vizija Poduzetničkog centra Scala d.o.o. stvaranje koordinirane mreže poduzetničkih potpornih institucija na području UAS-a. Odnosi se to na razvojne agencije, poduzetničke centre, poslovne inkubatore, poduzetničke akceleratore, poslovne parkove, znanstveno-tehnologijske parkove, centre kompetencija i slobodne zone.
Integrirana teritorijalna ulaganja predstavljaju mehanizam koji se prvi put koristi u Europskoj uniji u financijskom razdoblju 2014.- 2020. godine, a koji omogućuje integriranje sredstava iz različitih europskih fondova i operativnih programa te ulaganje tih sredstava u aktivnosti kojima će se ojačati uloga gradova kao pokretača gospodarskog razvoja. Mjere se provode u četiri urbane aglomeracije s više od 100.000 stanovnika u središnjim naseljima (Zagreb, Osijek, Rijeka i Split) te četiri urbana područja s više od 50.000 stanovnika u središnjim naseljima (Zadar, Slavonski Brod, Pula i Karlovac).
U razdoblju 2014.-2020. Republika Hrvatska za provedbu mjera održivog urbanog razdoblja putem ITU mehanizma ima na raspolaganju više od 345 milijuna eura.
Na konferenciji su predstavljeni EU projekti poduzetničkih potpornih institucija. Tako je Razvojna agencija Split - RaST prezentirala projekt “RaSTom do razvoja poduzetništva”, a Razvojna agencija Općine Lećevica Lasta projekt o razvoju usluga i kapaciteta te agencije.
Razvojna agencija Grada Kaštela predstavila je projekt “Razvoj poduzetničke potporne institucije Grada Kaštela”.
Tvrtka Roterm predstavila je projekt “Uspostavljanje Poduzetničkog centra Roterm d.o.o. za potrebe poduzetnika na području Općine Muć i cijele Urbane aglomeracije Split”.
Tvrtka E.C.H.R. d.o.o.prezentirala je projekt “Razvoj poduzetničkog akceleratora za tehnologije u zdravstvu” dok je PC Scala prezentirao projekt “Ulaganje u razvoj MSP-ova putem Poduzetničkog centra Scala d.o.o.” u sklopu kojeg je i održana ova konferencija.
U sklopu konferencije o povezivanju poduzetničkih potpornih institucija na području UAS-a, održan je i panel na kojem je bilo govora o izazovima iz prakse i strukturiranju buduće suradnje. Sudjelovali su Ivona Lučić (Grad Split-Odsjek za provedbu ITU mehanizma), Goran Batinić (Razvojna agencija RaST), Martina Nimac Kalcina (HGK - Zajednica obiteljskog smještaja), Jelena Tabak (Nacionalna udruga ugostitelja), prof. dr. sc. Vlasta Bonačić Koutecky (Sveučilište u Splitu, Centar izvrsnosti) i dr. sc. Mira Krneta (Hrvatska banka za obnovu i razvitak - HBOR).
Bilo je riječi o razvoju poduzetništva na području Urbane aglomeracije Split i prvenstveno raznim oblicima podrške kroz poduzetničke potporne institucije.
Ivona Lučić je pozdravila i pohvalila inicijativu umrežavanja, te iznijela osnovne informacije o projektima koji su sada u provedbi i predstavila područja ulaganja za sljedeće programsko razdoblje na području Urbane aglomeracije Split.
- Ako smo zajedno, puno toga možemo pokrenuti. Ljudi trebaju shvatiti da nisu jedni drugima konkurencija. Prodaje se destinacija a ne pojedinačni smještaj ili usluga – istaknula je, između ostaloga, Martina Nimac Kalcina govoreći o mogućnostima obiteljskog smještaja.
Donedavna predsjednica Nacionalne udruge ugostitelja Jelena Tabak istaknula je napore i prijedloge za poboljšanje položaja ugostitelja, izdvajajući primjerice online edukacije koje uskoro počinju.
- Trebamo se prilagoditi digitalnoj transformaciji, vrijeme je i za zelenu tranziciju. Ljudima se sad sve to čini apstraktno kad im je problem likvidnost, kad se govori o povišenju cijena i kreće otplata kredita - naglasila je Tabak.
Prof. dr. sc. Vlasta Bonačić Koutecky istaknula je koliko je u znanosti i postizanju izvrsnosti važna interdisciplinarnost dok je Mira Krneta, voditeljica Područnog ureda HBOR-a za Dalmaciju, prezentirala mogućnosti financiranja, te posebno ukazala na priliku dugoročne suradnje HBOR-a i jedinica lokalne i regionalne samouprave kako bi poduzetnicima pružili još povoljnije uvjete financiranja, a kroz koju mogu voditi i svoje razvojne strategije. Također naglasila je potrebu jačanja financijske pismenosti poduzetnika, posebice s obzirom na činjenicu da mnogi domaći poduzetnici u malim tvrtkama praktički rade sve.
Na kraju se priključio i Anđelko Katavić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu Splitsko-dalmatinske županije koji je informirao o mjerama, potporama i subvencioniranju kamata koje SDŽ omogućava gospodarstvu.
Jednoglasan zaključak je podrška inicijativi umrežavanju poduzetničkih potpornih institucija, a provedbu preuzima RaST.
Dodajmo kako je jačanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije jedan od glavnih prioriteta EU-a. Europski parlament u lipnju je odobrio tri fonda EU-a s ukupnim iznosom od 243 milijarde eura za postizanje tog cilja. Financijska sredstva ulagat će se u djelovanje u području klime, socijalne programe i održivi urbani razvoj.
“Kohezijski paket” uključuje glavne regionalne fondove (Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond), europski teritorijalni cilj regionalne politike (Interreg), koji se uglavnom financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj, te Uredbu o zajedničkim odredbama koja sadržava skup ciljeva za fondove.
Nova kohezijska politika treba pojednostavniti postupke, učiniti ulaganja djelotvornijima i uskladiti ih s tranzicijom regija prema klimatski neutralnoj Europi u okviru Zelenog plana i oporavka od koronakrize.
Znatan dio sredstava dodijelit će se projektima kojima se promiče pametan rast i zeleno gospodarstvo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....