U 2020. u Hrvatskoj ukupno 746.140 osoba u dobi od 25 do 64 godine u znanosti i tehnologiji

U Republici Hrvatskoj bilo je u 2020. godini ukupno 746.140 osoba u dobi od 25 do 64 godine koje se smatraju ljudskim potencijalima u znanosti i tehnologiji (HRST). Kako je objavio Državni zavod za statistiku (DZS) podaci se temelje na rezultatima Ankete o radnoj snazi (ARS), a pokazuju postojeće i potencijalne udjele ljudskih potencijala u znanosti i tehnologiji.

Kako su istaknuli, ekonomsko okružje koje se brzo mijenja te sve veći naglasak na ekonomiji temeljenoj na znanju dovelo je do povećanja međunarodnog interesa za mjerenje odgovarajućih vještina i njihove uloge. Podaci o ljudskim potencijalima mogu poboljšati razumijevanje ponude i potražnje na tržištu rada za osobama u području znanosti i tehnologije.

Prema rezultatima Ankete o radnoj snazi, 552 tisuće osoba u dobi od 25 do 64 godine smatra se ljudskim potencijalima u znanosti i tehnologiji prema obrazovanju (HRSTE), a 593 tisuće prema zanimanju (HRSTO).

Ljudskih potencijala u znanosti i tehnologiji koji zadovoljavaju oba kriterija (HRSTC) bilo je više od 398 tisuća.

Udio ljudskih potencijala u znanosti i tehnologiji u dobi od 25 do 64 godine u aktivnom stanovništvu iste dobne skupine iznosi 46 %, dok udio onih koji zadovoljavaju kriterije prema obrazovanju i zanimanju iznosi 24,6 %.

Analiza prema dobnim skupinama i spolu pokazuje da je udio žena za 5,6 postotnih bodova veći u odnosu na udio muškaraca.

Najzastupljenija je dobna skupina od 45 do 64 godine s nešto manje od 293 tisuće osoba. Zastupljenost žena najveća je u dobnoj skupini od 25 do 34 godine (57,4%), dok je u dobnoj skupini od 45 do 64 godine udio žena najmanji i iznosi 48,9%.

Kad se analizira populacija ljudskih potencijala u znanosti i tehnologiji prema obrazovanju (HRSTE) najzastupljenije su osobe s više od 45 godina, njih je ukupno 36,2 %, dok je 32,8 % udio osoba u dobnoj skupini od 25 do 34 godine. Najmanje je osoba u dobnoj skupini od 35 do 44 godine, 31,0 %.

Udio žena u toj populaciji je 58,1 %. U dobnoj skupini od 25 do 34 godine čak je 62 % žena, dok je udio muškaraca i žena u dobnoj skupini od 45 do 64 godine gotovo izjednačen, muškaraca je 46,6 % u odnosu na 53,4% žena.

U svim dobnim skupinama najviše je osoba s postignutim obrazovanjem na magistarskoj ili jednakoj razini ISCED-a 7 (68,6 % osoba u dobi od 25 do 34 godine i 67,4 % osoba u dobi od 35 do 44 godine ima postignutu tu razinu obrazovanja). Najviše je doktora znanosti (ISCED 8), njih 3,6 %, u dobnoj skupini od 45 do 64 godine.

U populaciji ljudskih potencijala u znanosti i tehnologiji prema obrazovanju 85,4 % osoba je zaposleno, 4,4 % nezaposleno, a 10,2 % osoba neaktivno. Udio zaposlenih žena u toj populaciji je 57,3 %. Većinu čine osobe koje su zaposlene na puno radno vrijeme, 96,2 %, dok je 3,8 % osoba zaposleno na manje od punoga radnog vremena.

Ljudski potencijali u znanosti i tehnologiji prema zanimanju (HRSTO) skupina je ljudi koja aktivno sudjeluje u znanosti, tehnološkom razvoju i inovacijama.

U svim zanimanjima u toj populaciji prevladavaju osobe u dobnoj skupini od 45 do 64 godine, a najmanje zaposlenih ima u dobnoj skupini od 25 do 34 godine. Najmlađa promatrana dobna skupina od 25 do 34 godine najviše je zastupljena u kategoriji zanimanja “Znanstvenici, inženjeri i stručnjaci” (34,1 %).

Ako se promatra distribucija populacije ljudskih potencijala u znanosti i tehnologiji prema zanimanjima, vidljivo je da je gotovo polovica osoba (49,7 %) zaposlena u kategoriji zanimanja “Znanstvenici, inženjeri i stručnjaci”, za razliku od 71,7 % osoba zaposlenih u tom zanimanju u populaciji HRSTC,

Ljudski potencijali u znanosti i tehnologiji prema obrazovanju i zanimanju skupina je ljudi koji imaju tercijarno obrazovanje te rade uzanimanjima znanosti i tehnologije. Ta skupina, kako je istaknuto u analizi, veoma je važna za razvoj znanja i inovacija. Udio žena u toj populaciji je 58,1 %.

Većinu zaposlenih u aktivnostima znanosti i tehnologije čine znanstvenici, inženjeri i stručnjaci (71,7 %), zatim slijede tehničari i stručni suradnici (20 %), dok administrativni i komercijalni direktori, direktori proizvodnje i specijaliziranih usluga te direktori u turizmu, ugostiteljstvu, trgovini na malo i drugim uslužnim djelatnostima čine 8,3 %. Nešto više od 68 % osoba u populaciji HRSTC ima postignuto obrazovanje na razini ISCED-a 7.

U petak je Europska komisija objavila 18. izdanje ljestvice rezultata ulaganja poduzeća iz EU-a u istraživanje i razvoj. Pokazalo se da su povećana ulaganja u istraživanje i razvoj u sektorima zdravstva i usluga IKT-a, unatoč izazovnom gospodarskom okruženju u pandemijskoj 2020. godini.

Europska unija je i dalje jedan od predvodnika u području tehnologije zelenih patenata visoke vrijednosti i zelenih patenata u energetski intenzivnim industrijama, što odražava njezin cilj prelaska na klimatsku neutralnost.

S druge strane, prvi put u posljednjih deset godina ukupno se ulaganje europskih poduzeća u istraživanje i razvoj smanjilo, uglavnom zbog slabljenja istraživanja i razvoja u automobilskom, zrakoplovno-svemirskom i obrambenom sektoru. Poduzeća iz EU-a smanjila su 2020. svoja ukupna ulaganja u istraživanje i razvoj za 2,2 %. Bez obzira na to, među prvih 50 ulagača u istraživanje i razvoj u svijetu nalazi se 14 poduzeća iz EU-a.

Ključni EU istraživački program Obzor Europa, koji su zastupnici Europskog parlamenta odobrili krajem travnja, vrijedan je više od 95 milijardi eura za razdoblje 2021.-2027. Glavni ciljevi su jačanje znanosti i tehnologije, poticanje industrijske konkurentnosti i provedba ciljeva održivog razvoja u EU-u.

Kako je istaknuto na stranicama EP-a, pandemija bolesti COVID-19 jasno je pokazala da su istraživanje i inovacije pokretači gospodarskog oporavka. Novim programom EU-a financirat će se digitalna i zelena tranzicija, konkretno pomoći industriji da se dekarbonizira, smanji ovisnost o fosilnim gorivima i osigura da klimatske politike budu prioritet u oporavku od korona-krize. Sredstva će se dodijeliti i kreativnom i kulturnom sektoru koji su pogođeni pandemijom.