Kad bi tražili primjer koji najbolje opisuje kružno gospodarstvo za koje se Europska unija opredijelila na svom putu prema klimatskoj neutralnosti, svakako bi solinska tvrtka Mold bila među onima koji to najbolje ilustriraju.
Osnovana je 2017. godine, a njezini osnivači Branimir Dević, Slaven Raguž i Karlo Pavela zamislili su Mold kao vodećeg ponuđača proizvoda od recikliranih plastičnih masa. U viziji tvrtke važan cilj je i obuka djece predškolske i školske dobi o tome kako napraviti reciklirani proizvod i koje sve prednosti za ljude i okoliš nastaju recikliriranjem plastičnog otpada.
- Mi radimo kružno gospodarstvo bez ulazne orginalne sirovine, tako smo prema EU izračunima doprinijeli smanjenju CO2 za 62 posto – kaže nam na početku razgovora direktor Branimir Dević.
Dodaje kako je glavna djelatnost Molda građevinski asortiman, iako imaju još nekoliko proizvodnih programa.
- Građevinski asortiman radimo iz 100 posto reciklirane plastike i svaki mjesec širimo asortiman. Dobra stvar je što se 98 posto naših proizvoda zaljeva u beton i tu trajno ostaje. Trenutno smo na 45 artikala, u ovoj godini ćemo napravit njih još 5, a do kraja 2022 planiramo imati 80 artikala građevinskog asortimana – kazuje Dević.
U Moldu su zadovoljni i poslovnim postignućima u izvozu. Naš sugovornik pojašnjava kako izvoze u Njemačku i Švicarsku, a upiti iz inozemstva i dalje pristižu.
- Probili smo se kvalitetom i cijenom u odnosu na konkurenciju i strane trgovačke lance u Hrvatskoj – ističe Dević.
Kazuje kako još imaju i sanitarni program, te proizodnju igračaka, a od 2022. planiraju i 'dizajn by mold' i sve iz 100 posto recikliranih materijala.
Proizvodni program igračaka koje se mogu slagati u 2D i 3D oblicima koristan je zbog edukacije. Kako kaže naš sugovornik, djeca kroz te igračke brže uče koliko je važno razvrstavanje otpada i recikliranje materijala za budućnost planeta. Nekoliko proizvoda od reciklirane plastike izradili su i za HNK Hajduk.
Za njihov poslovni angažman važno je reći i kako proizvodnju iz recikliranih materijala obavljaju u nekadašnjem proizvodnom pogonu splitske Željezare na Mostinama. Na početku poslovanja u pogon i opremu uložili su više od 250 tisuća eura, od toga je 70 posto sredstava iz kredita dobivenih putem programa Splitsko-dalmatinske županije, dio je bankovni kredit, a dio vlastita sredstva.
Kao i mnogim drugima, korona-kriza im je usporila planove jer im je oprema koju su kupili preko kredita došla u ožujku 2020., a tada je zbog pandemije sve stalo. No, ipak ove godine poslovanje se ubrzalo.
-Od lipnja 2021. radimo u 3 smjene i povećavamo kapacitete, trenutno nas je devet zaposlenih, a planiramo i dalje rasti – kazuje Dević.
Suvlasnici Molda zadovoljni su i što su povećali proizvodne kapacitete te su ove godine obradili preko 190 tona plastičnog otpada, napravili su edukativni katalog na mrežnim stranicama, kao i promotivni video kako bi upoznali građane što to sve obrađuju.
- Zbog korone nismo imali puno edukacije djece, ali nadamo se kako će se stanje popraviti i da ćemo više edukacija imati u 2022. godini uz naš promotivni video koji ima pozitivni odjek kod djece vrtičke dobi – naglašava Dević.
Dodaje, a to je navedeno i u Moldovom edukativnim katalogu, kako vrijeme razgradnje proizvoda od plastičnih masa iznosi od 100 do 1000 godina pa plastični otpad zauzima odlagališni prostor. Cilj ove tvrtke je smanjenje količine plastičnog otpada sa odlagališta. To postižu kroz kružno gospodarstvo.
- Naš idući cilj je da u sljedeće dvije godine, sa našim partnerima Korušce-metali i Eko Imotski, svu plastiku koja dođe kod nas obradimo i iskoristimo za nove proizvode, ne samo polimere nego i plastomere.Ta vrsta plastike se slabo reciklira ili skoro nikako, ali mi znamo kako je obraditi cijelu. Želimo biti među rjetkima u svijetu, a mislim čak i prvi koji bi 100 posto sve vrste plastike mogli reciklirati – ističe Branimir Dević dodajući kako će im za ostvarenje tog cilja biti potrebna EU sredstva.
Dodajmo kako je u veljači 2021. Europski parlament glasao o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo i zatražio dodatne mjere za postizanje ugljično neutralnog, ekološki održivog, netoksičnog i potpuno kružnog gospodarstva do 2050. godine, uključujući stroža pravila o recikliranju i obvezujuće ciljeve za upotrebu i potrošnju materijala za 2030.
Taj plan važan je za ostvarenje klimatskih ciljeva unutar europskog zelenog plana i Pariškog sporazuma. Također važno je što se kružnim gospodarstvom potiče gospodarski razvoj i otvaraju nova radna mjesta.
