Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj je u suradnji s Francuskim veleposlanstvom u Hrvatskoj te Europskom komisijom u Hrvatskoj organizirao konferenciju o utjecaju koronakrize na društveno-ekonomski položaj žena te izazovima oporavka u post-pandemijskom razdoblju.
Uvodno su se sudionicima obratili zastupnici u Europskom parlamentu Predrag Fred Matić i Sunčana Glavak, koji su istaknuli kako različita istraživanja pokazuju da je pandemija dodatno pogoršala ionako složenu situaciju te da će njezine posljedice po položaj žena biti dugoročne.
"Otkako sam član odbora Europskog parlamenta za prava žena i jednakost spolova, shvatio sam koje poteškoće žene doživljavaju u društvu, a o kojima prije nisam toliko razmišljao ", priznao je Fred Matić.
Svake godine oko 50 žena u Uniji izgubi život zbog nasilja u obitelji, a tijekom pandemije ta je brojka još narasla, ističe europarlamentarac. Povećana uporaba interneta dovela je povećanja rodno uvjetovanog nasilja na internetu i seksualnog zlostavljanja i uznemiravanja djece. Čak 84% zaposlenih žena rade u uslužnim djelatnostima, a koje su uvijek prve na udaru epidemioloških ograničenja. Neplaćene obveze sprječavaju 7,7 milijuna žena u punom sudjelovanju na tržištu rada u usporedbi sa samo 450 tisuća muškaraca.
Zastupnik Matić ističe kako europarlamentarci donose rezolucije i osvještavaju javnost, ali da se pozitivni pomaci i rezultati ne mogu dogoditi ako države članice ne implementiraju propise u nacionalno zakonodavstvo.
"Od kada sam u EU parlamentu, dvije me stvari iznimno nerviraju. Jedna je konsenzus koji je gotovo nemoguće postići i koje neke zemlje zloupotrebljavaju. Druga je stvar nacionalne kompetencije koje pojedine zemlje iskorištavaju kada im nešto ne odgovara. Uzalud mi donosimo mjere koje bi bile na dobrobit cijele EU, kada države koje na vlasti imaju desne stranke odbijaju bilo kakav napredak i bilo kakva poboljšanja. Na tome moramo nastaviti inzistirati", dodao je Matić.
Zastupnica Sunčana Glavak odala je poštovanje ženama u Ukrajini i ukazala na njihovu hrabrost.
"Ukrajinske žene čine čak petinu njihove vojske. One se rame uz rame s kolegama bore za svoju domovinu na prvoj crti obrane. Ne tako davno suočili smo se s vrhuncem pandemije te su i tada žene bile na prvoj crti. Čak 78% zdravstvenih djelatnika u EU su žene. Strategija za ravnopravnost do 2025. godine utvrđuje da žene moraju ravnopravno voditi i sudjelovati u europskom gospodarstvu i društvu. Međutim, samo 7,5% predsjednika uprava i 7,7% glavnih direktora su žene. Iako Unija snažno potiče ravnopravnu zastupljenost žena i muškaraca u svim sektorima rada, svjesni smo da to još uvijek nije tako. Unija svoju lidersku poziciju mora pokazati snažnije", poručila je europarlamentarka Sunčana Glavak.
Potpredsjednica Komisije Dubravka Šuica podsjetila je na zakonodavne prijedloge kojima se na EU razini nastoji promicati i osnaživati položaj žena, poput europske strategije za rodnu ravnopravnost, Konferencije o budućnosti Europe, direktive o transparentnosti plaća i direktive za suzbijanje i sprječavanje nasilja nad ženama.
Yannick Andrianarahinjaka iz veleposlanstva Francuske u Hrvatskoj kazao je pak kako unatoč velikom napretku posljednjih desetljeća još uvijek treba puno truda za ostvarivanje ravnopravnosti žena na svim područjima.
Na prvom panelu u sklopu konferencije raspravljalo se o mentalnom zdravlju, rodnoj ravnopravnosti kod rada na daljinu te neplaćenoj skrbi.
Na mentalno zdravlje žena znatno su utjecala ograničenja uvedena zbog pandemije, kao što su mjere ograničenja kretanja i policijskog sata te ograničenja broja osoba s kojima su se mogle susretati. Novi podaci Eurobarometra o mentalnom zdravlju pokazuju da su, od početka pandemije, uglavnom žene te kojima nedostaju prijatelji i obitelj (44%), koje osjećaju anksioznost i stres (37%) te su zabrinute za svoju budućnost (jedna trećina).
Psihijatrica Tea Vukušić Rukavina istaknula je kako je tijekom pandemije došlo do porasta anksiozno-depresivnih poremećaja, pogotovo kod žena, a da u društvu i dalje postoji nepotrebna stigma oko traženje pomoći.
"U Hrvatskoj imamo 12 psihijatara na 100 tisuća stanovnika, dok neke zemlje imaju 30 psihijatara. Nemamo dovoljno resursa koje mogu implementirati ogromnu potrebu", kazala je Vukušić Rukavina, dodavši da je moguće obratiti se i liječnicima primarne zdravstvene zaštite jer "oni imaju dovoljno znanja".
"Svatko tko ima mentalne probleme bi se bez srama trebao javiti liječniku. Kod psihičkih bolesti, što se više odgađa taj početak liječenja, to je kasnije prognoza lošija", dodala je psihijatrica.
Novo istraživanje Eurobarometra otkrilo je da čak 77% žena u EU-u smatra da je pandemija bolesti covid-19 dovela do povećanja fizičkog i emocionalnog nasilja nad ženama u njihovoj državi. Ono što posebno zabrinjava jest stavka o utjecaju pandemije na dohodak. Čak četiri od deset ispitanica kažu da je pandemija negativno utjecala na dohodak, ali i na ravnotežu između njihova poslovnog i privatnog života te na vrijeme koje posvećuju plaćenom radu, ponajviše zbog rada na daljinu.
Na panelu se govorilo i o tome da se, osim sa staklenim stropom pri profesionalnom napredovanju i plaćama, žene suočavaju i s problemom prepoznavanja dodatnog rada, posebno kada je riječ o skrbi o djeci ili starijima. Zastupnica u EU parlamentu Željana Zovko rekla je da Europski parlament radi na tome da taj rad bude kompenziran te kroz različita izvješća poziva vlade na usvajanje mjera koje će osigurati ravnopravniji položaj žena.
"Za mentalno zdravlje žena i za psihološku pomoć su potrebna sredstva. U različitim državama članicama postoji različiti pristup koliko se novaca izdvaja za psihološku pomoć ženama i za suočavanje s činjenicom da bez adekvatne psihološke pomoći ne mogu izaći iz stanja u kojem ih nitko ne razumije. Morati ćemo se više baviti time da se psihološka pomoć ugradi pod obavezno,a ne samo kao pomoć koja će biti dostupna samo bogatima", kazala je Zovko.
Sudionicima su se obratile i koordinatorica francuskog Laboratorija jednakosti Mathilde Haulon, predstavnica francuskog Ministarstva za rodnu ravnopravnost Jeanne Vincent te ravnateljica Ustanove za zapošljavanje, rad i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom DES Edita Maretić Dimlić.
