‘Kultura može biti pokretač pozitivnih promjena koje donose kvalitetniji život‘

Kultura može biti pokretač pozitivnih promjena koje donose kvalitetniji život, istaknula je na tribini "Kultura za uključivu i zelenu Europu" ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj u suradnji s Ministarstvom kulture i medija organizirao događanje s fokusom na kulturu i njezin doprinos zelenoj i uključivijoj Europi.

Na drugoj panel raspravi "Kultura za zelenu Europu" sudionici su promišljali o borbi protiv klimatskih promjena, nastojanjima da se postigne klimatska neutralnost i o tome kako učiniti europski kulturni i kreativni sektor zelenijim i otpornijim.

Postizanje zelene tranzicije kreativnih i kulturnih sektora jedan je od prioriteta programa EU-a Kreativna Europa. Projekti kulturne suradnje unutar Kreativne Europe na različite i inovativne načine koriste i progovaraju o ekološkim temama i zelenim praksama na umjetničkoj i produkcijskoj razini. Europski parlament je za kulturni i audiovizualni sektor odobrio dosad najveći proračun u iznosu od 2,5 milijardi eura za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

"Inkluzija i očuvanje okoliša su paneuropske teme koje su uvrštene u sve europske institucije i njihove politike te su važne za sve društvene slojeve, uključujući kulturni sektor", poručila je u videosnimci ministrica Nina Obuljen Koržinek, dodavši da njezino ministarstvo radi na tome da što veći broj građana uključi u kulturne programe u lokalnim zajednicama.

Osim uključivanja građana, Obuljen Koržinek dodaje da Ministarstvo također želi omogućiti hrvatskim kulturnim organizacijama i njihovim radnicima da drže korak s europskim kolegama, kada je riječ o produkciji kvalitetnog sadržaja i o otvaranju novih tema.

Ministrica je pritom istaknula projekt Novi europski Bauhaus kao spoj znanja iz arhitekture, dizajna, urbanog planiranja i zaštite okoliša, usmjeren na stvaranje ugodnog mjesta za stanovanje za europske građane.

Davor Mišković predstavio je neprofitnu organizaciju Drugo more, koja se bavi produkcijom, promocijom, istraživanjima, obrazovanjem i diseminacijom informacija na području kulture. Mišković je istaknuo kako se udruga bavi temama koje nisu na dnevnom redu mnogih medija te ih kroz kulturni i kreativni rad pokušava nametnuti. Kao primjer je naveo jedan od projekata udruge Drugo more.

"Volim reći da mi stavljamo "sol na ranu", mi provociramo i tražimo reakciju publike i šire javnosti. No, s obzirom na to da se bavimo temama koje nisu na dnevnom redu medija, često smo marginalizirani i imamo manji utjecaj na javnost. Primjerice, projekt o Jadranskom moru pokazao je da nautički turizam, jedna od rastućih industrija u Hrvatskoj, ima ogroman utjecaj na okoliš i Jadransko more. U 2018. je, podaci pokazuju, jedna kruzerska kompanija ispuštala deset puta više sumpora u atmosferu nego 260 milijuna automobila u Europi. Podatke smo prezentirali u obliku izložbe i diskurzivnog programa. Studije koje smo pokazali su napravili društveni i europski instituti, koji do danas nisu gotovo ništa napravili kako bi smanjili negativni utjecaj nautičkog turizma na okoliš. Očekivali smo da će netko napraviti skandal od toga, ali nažalost ništa se nije dogodilo. Mediji su ignorirali tu temu. Ono što mene najviše pogađa je takva vrsta zanemarivanja štetnog utjecaja industrije", kazao je Davor Mišković.

Sa sličnim problemom dolaska do šire publike suočila se i Veronika Burány iz mađarske organizacije Pinkponilo. Pinkponilo je udruga koja se bavi problemom brze mode tako da osvještava građane o recikliranju i ponovnoj uporabi te ih uči kako da sami naprave odjeću.

"Veliki problem s kojim se suočavamo je nedostatak rasprave s interesnim grupama ili poteškoće dolaska do pravih ljudi. Naime, u Mađarskoj trenutačno ne postoji mnogo vladinih potpora za održive kulturne projekte i teško je doći do šire publike. Mi se sada nalazimo u vlastitom malom "mjehuriću" i vrlo je teško razbiti taj mjehurić, pogotovo kad se radi o modnoj industriji", kazala je Burány.

Veronika Burány je naglasila važnost kulture u obogaćivanju svakodnevnog života, posebno u zadnjih nekoliko godina koje su, zbog globalne pandemije, ocijenjene vrlo teškima i izazovnima za nezavisnu i alternativnu scenu te cijelu kulturnu industriju.

"Kultura može pružiti alternativne puteve kako doprijeti do ljudi. Kultura može imati utjecaj na emocionalni aspekt ljudi, ona otvora prostor za zanimljivu diskusiju s građanima o održivosti, a koja može učiniti da se ljudi osjećaju bolje i promijene ponašanje u svakodnevnom životu", objasnila je Burány.

Neki od projekata koje su sudionici još spomenuli su suradnja na otvaranju i uređenju novih pješačkih zona u Ljubljani, edukacija učenika zagrebačkih srednjih škola vezano za otpad ta akcije skupljanja plastičnog otpada iz Jadranskog mora i priobalnog područja.

Kulturnjaci često znaju što žele postići, ali nemaju dovoljno znanja i zato je potrebna suradnja sa stručnjacima iz raznih područja kako bi ostvarili vidljive pomake prema zelenoj transformaciji i samoodrživosti, zaključili su sudionici panela "Kultura za zelenu Europu".