UKLJUČIVA I ZELENA EUROPA

Program Kreativna Europa snažno potiče uključivost kroz kulturu kao jedan od svojih prioriteta

Uključivost je drugo ime za pluralizam, nediskriminaciju, toleranciju, pravdu, solidarnost i rodnu ravnopravnost

”Kultura za uključivu i zelenu Europu” - Géraud Malard (Espace des arts, Francuska), Maria João Mota (Pele, Portugal), Tihana Bertek (K-zona /Voxfeminae), Petra Ljevak (Mediart International)

 Iva Badanjak

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj u suradnji s Deskom Kreativne Europe Ministarstva kulture i medija te brojnim drugim partnerima, organizirao je događanje "Kultura za uključivu i zelenu Europu", u utorak 28. lipnja u Centru mladih Ribnjak u Zagrebu.

Raspravu su u prvom panelu na temu "Kultura za uključivu Europu" poveli predstavnici organizacija u kulturnom i kreativnom sektoru iz Hrvatske, Portugala i Francuske s ciljem osvjetljavanja potencijala koji kultura predstavlja za izgradnju uključivijeg društva.

Uključivost je drugo ime za pluralizam, nediskriminaciju, toleranciju, pravdu, solidarnost i rodnu ravnopravnost, a koje je potrebno kako bi se izgradilo europsko društvo koje se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina. Program Kreativna Europa snažno potiče uključivost kroz kulturu kao jedan od svojih prioriteta. Kreativna Europa ujedno je i jedini program EU-a kojim se isključivo podupiru kulturni i audiovizualni sektori. Europski parlament je u svibnju 2021. odobrili najveći proračun ikad za kulturni i kreativni sektor - 2,5 milijardi eura za razdoblje 2021.-2027.

Maria João Mota umjetnička je voditeljica i koordinatorica portugalske organizacije Pele nastale 2007., koja razvija umjetničke projekte kao prostore za razmišljanje i djelovanje. Na pitanje kako organizacija pristupa zajednici i grupama, Maria João Mota odgovara da je za njih najvažnije međusobno razumijevanje ciljeva projekta.

"Ljudi kojima pristupamo moraju osjetiti da dobivaju nešto od tog procesa. To možemo postići stvaranjem atmosfere povjerenja, naklonosti i međusobnog razumijevanja ciljeva projekta. Jednom kada stvorimo takvo atmosferu, tada možemo postići transformativno iskustvo za ljude koji inače nemaju prostora u kojima se njihov glas može čuti. Kroz umjetnost se možemo izražavati individualno i kolektivno i cijeli proces može biti transformativan. Kod komunikacije najvažnije je postavljati pitanja i slušati druge", kazala je Maria João Mota.

João Mota izdvojila je projekt "Entrado" koji je kulminirao javnim nastupom koji se održao u zatvoru Custoias, u blizini Porta, u svibnju 2010. godine.

"Vjerujem da učimo više iz događaja koji krenu krivo, nego od onih koji idu po planu. Jedan takav je projekt "Entrado" iz 2010. godine. Bio je to intenzivan proces koji je trajao godinu dana i u kojem je sudjelovalo 30 zatvorenika. To je bio projekt o istraživanju osjećaja i rituala kroz ples, glazbu i kazalište. Imali smo veliki odjek na društvenim mrežama, o projektu su pisale novine i snimljen je kratki dokumentarac. Međutim, dinamika unutar zatvora je osjetljiva i morali smo zaustaviti projekt tjedan dana nakon nastupa te nismo uspjeli postići naš cilj, koji je uvijek isti, a to je kontinuitet. Promjena se ne događa preko noći i za osnaživanje je potrebno vremena", kazala je Maria João Mota

Géraud Malard, glavni tajnik kazališta Espace des arts u istočnom francuskom gradu Chalon-sur-Saône, istaknuo je kako u Francuskoj samo 10 posto stanovništva ide u kazalište te da se stoga kulturna mjesta ne bi smjela ograničavati samo na suvremenu umjetnost.

"Popularna kultura je fenomen koji može ujediniti ljude. Ne smijemo se ograničiti samo na suvremenu umjetnost, moramo se fokusirati na ono što se nalazi oko nas. Zato se mi fokusiramo na različite oblike urbane kulture, od hip-hopa, rapa, slama... Hip-hop nije prepoznat kao disciplina od strane ministarstva kulture što znači da u Francuskoj ne možete učiti hip-hop kao dio umjetničkog obrazovanja. Usporedbe radi, breakdance je uvršten kao olimpijska disciplina još 2004. godine", kazao je Géraud Malard.

Espace des arts je fokusiran na obrazovanje mladih ljudi u urbanim disciplinama, ali i na učenike koje dolaze iz siromašnijih kvartova.

"Svako ljeto oko 500 učenika besplatno sudjeluje na raznim radionicama i kulturnim programima. Ulažemo u naše ekosustave i osluškujemo što se događa oko nas. Moramo slušati što nam ljudi govore", dodao je Malard.

Na panelu o uključivosti je sudjelovala i Tihana Bertek iz NGO-a K-zona/ Voxfeminae, koja je predstavila neke od projekata kojima se ta neprofitna organizacija bavi.

"K-zona je osnovana 2009. u Zagrebu, no većina ljudi nas poznaje kao VoxFeminae jer je to naš online magazin i godišnji festival. To su vjerojatno i naše najvrjednije aktivnosti. "Women on Women" je projekt na kojem je K-zona radila posljednje dvije godine, u suradnji s još partnera iz Slovenije, Irske i Makedonije. Kroz različite tipove aktivnosti smo se fokusirale na rješavanje uzroka rodne nejednakosti. Pokrenule smo WoW nagradu na žene koje su napravile nešto "cool" u protekloj godini, kreirale smo i društvenu kartašku igru Fierce Women- WoW izdanje te smo izdale publikaciju koja je imala cilj osvijestiti žene u arhitekturi i urbanizmu. Cilj K-zone je povećati prisutnost žena, potvrditi njihov doprinos društvu i, nadamo se, promijeniti način na koji će se povijest u budućnosti pisati", zaključila je Bertek.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. srpanj 2022 21:06